“Prije bagera, za “Velje brdo” pitati struku”

Ne može se ozbiljno govoriti o konačnoj izgradnji velikog naselja dok nijesu završena istraživanja koja treba da pokažu da li se prostor Veljeg brda nalazi u slivu Mareze, kakvi su pravci podzemnog oticanja i kakav bi mogao biti uticaj planirane urbanizacije na količinu i kvalitet vode.

Upravo tu vidim najveći stručni problem, kazao je za “Dan” hidrolog Slavko Hrvačević, odgovarajući na pitanje kako komentariše najavljeni početak gradnje na Veljem brdu u decembru iako još nijesu završena sva istraživanja.

– Još u decembru 2025. godine podgorički Vodovod je tražio da se prethodno sprovedu detaljna geološka istraživanja zone Mareze i druga istraživanja, upravo zbog pitanja raspoloživih količina vode i mogućnosti vodosnabdijevanja budućeg naselja. Nekoliko mjeseci kasnije objavljena je preliminarna hidrogeološka studija, koja je praktično potvrdila da su potrebna dodatna, detaljna istraživanja. Nakon toga je pokrenut postupak za njihovu realizaciju. Zato smatram da redosljed mora biti jasan: prvo istraživanja, zatim utvrđivanje sliva i zona zaštite, procjena mogućih uticaja, pa tek onda konačne odluke o izgradnji – naglasio je Hrvačević.

Ukazuje da se hidrogeološki rizik ne može riješiti naknadno, kada naselje već bude izgrađeno.

– Ako je riječ o projektu koji ima status strateške investicije, onda bi upravo zbog toga standard zaštite vode morao biti najviši. Jer šta znači strateška investicija ako istovremeno može dovesti u pitanje jedan od osnovnih strateških resursa grada – njegovo vodosnabdijevanje? Voda je prirodno bogatstvo i dobro od opšteg interesa. To znači da se pri planiranju bilo kojeg velikog projekta mora prvo obezbijediti dugoročna zaštita vodnih resursa i sigurnost stanovništva. Investicija se može planirati i mijenjati; jednom narušen hidrogeološki sistem i vodoizvorište mnogo je teže, a ponekad i nemoguće, vratiti u prvobitno stanje. Moja poruka je jednostavna: Velje brdo nije problem samo urbanizma. To je prije svega pitanje dugoročne sigurnosti vode za Podgoricu. Zato prije bagera moramo imati odgovor struke – gdje je sliv Mareze, kako se podzemne vode kreću i može li planirana urbanizacija ugroziti izvorište – kazao je Hrvačević.

Po njegovom stručnom mišljenju, mogućnost uticaja projekta Velje brdo na vodoizvorište Mareza ne može se isključiti.

– Naprotiv, postoje hidrogeološki elementi zbog kojih se taj uticaj mora ozbiljno razmatrati prije početka izgradnje. To više nije samo moje mišljenje. Preliminarna hidrogeološka studija koju je objavilo Ministarstvo javnih radova ukazuje da prethodnim istraživanjima nijesu precizno definisani slivno područje Mareze i pravci cirkulacije podzemnih voda, a da područje Veljeg brda pripada širem karstnom području koje može biti povezano sa vodoizvorištem. Upravo zato je studija i preporučila sprovođenje detaljnih hidrogeoloških istraživanja. Kod karstnih terena voda ne poznaje administrativne i urbanističke granice. Podzemno oticanje može biti veoma složeno i brzo, a eventualno zagađenje sa prostora sliva može imati direktne posledice po kvalitet vode na izvorištu. Zato se ne smije polaziti od pretpostavke da će naselje biti bez uticaja na Marezu dok to ne potvrde odgovarajuća istraživanja – istakao je Hrvačević.

Dan