Mihailo poručio EU: Crnogorski narod i vjernici CPC osjećaju se iznevjereno, jesu li rokovi važniji od vrijednosti
Arhiepiskop cetinjski i mitropolit crnogorski Mihailo uputio je otvoreno pismo ambasadoru Evropske unije i ambasadorima zemalja Kvinte, postavljajući, kako navodi, suštinsko pitanje „ko je u Evropskoj uniji promijenio politiku da se rokovi i članstvo stavljaju iznad evropskih vrijednosti?”.
“Crnogorski narod i vjernici Crnogorske pravoslavne crkve osjećaju se iznevjereno odnosom Evropske unije prema onome što se događa u Crnoj Gori”, naveo je, između ostalog, u pismu.
Pismo prenosimo u cjelosti:
Vaše ekselencije,
Crnogorski narod i vjernici Crnogorske pravoslavne crkve osjećaju se iznevjereno odnosom Evropske unije prema onome što se događa u Crnoj Gori. Godinama smo slušali da prvo moramo izgraditi državu jednakih građana, pa tek onda postati članica Evropske unije. Danas se govori prije svega o rokovima i zatvaranju poglavlja. Ko je u Evropskoj uniji odlučio da brzina proširenja bude važnija od slobode vjeroispovijesti, jednakosti pred zakonom i poštovanja identiteta naroda koji u toj državi živi?
Istorijski revizionizam i relativizacija ratnih zločina prolaze bez političke cijene, a otvoreno osporavanje crnogorskog nacionalnog identiteta i nejednak tretman naše Crkve ne sprečavaju da odgovorni u akutelnoj vlasti za takvu politiku budu prihvaćeni kao evropski partneri. Za nas to nije put u Evropu, nego nagrada za odustajanje od njenih vrijednosti.
U apelu koji smo ambasadama uputili u julu 2025. izložili smo konkretne primjere neravnopravnog položaja Crnogorske pravoslavne crkve. Naši zahtjevi za zemljište i izgradnju vjerskih objekata ostaju bez djelotvornog odgovora; ranije otvorena mogućnost da dobijemo parcelu za hram zaustavljena je odlukom državne vlasti. Ugovor koji bi uredio odnose države i naše Crkve i dalje se ne zaključuje. Tražimo da javna sredstva i imovina budu dostupni vjerskim zajednicama po jednakim i jasnim kriterijumima. Danas takvu jednakost ne vidimo.
Evropska komisija u Izvještaju o Crnoj Gori za 2025. godinu navodi da se sloboda vjere uglavnom poštuje. Pitamo: jesu li u tu ocjenu ušle naše predstavke, odluke o zemljištu, neodgovoreni zahtjevi i dugogodišnje odbijanje da se s nama urede odnosi kao s drugim vjerskim zajednicama? Ako nijesu, kako ta ocjena može biti potpuna?
Evropski parlament je u svojoj rezoluciji o Crnoj Gori iz 2025. upozorio na politički revizionizam i osudio veličanje ratnih zločinaca. Zato još teže razumijemo ćutanje pred onima koji poriču crnogorski identitet i relativizuju zločine, a istovremeno dobijaju političko priznanje kroz evropski proces. Evropska unija ne smije jednom rukom osuđivati takvu politiku, a drugom joj otvarati vrata partnerstva bez jasnih uslova.
Zato među Crnogorcima slabi ne samo entuzijazam već i otvorena podrška članstvu. Kakvu nam sigurnost može dati članstvo ako u Uniju uđemo bez jednakih vjerskih prava, bez zaštite od diskriminacije i bez odgovora na negiranje našeg identiteta? Obećanje da će se ta pitanja riješiti poslije prijema više ne uliva povjerenje.
Pozivamo Evropsku komisiju, Delegaciju Evropske unije i ambasade zemalja Kvinte da javno kažu da li su ravnopravnost vjerskih zajednica, zaštita crnogorskog identiteta i suprotstavljanje istorijskom revizionizmu stvarni uslovi evropskog puta Crne Gore. Tražimo da se naši dokumentovani navodi ispitaju u okviru poglavlja 23, da nadležni organi obrazlože postupanje prema našoj Crkvi i da nas primite na razgovor.
Potreban nam je jasan odgovor, a ne još jedan izraz načelne podrške evropskim vrijednostima.
Evropa kojoj smo vjerovali počinje od prava svakoga čovjeka. Ako ta prava za nas mogu da sačekaju, onda nas pitate da vjerujemo u članstvo u kojem ćemo ostati građani drugog reda.
