Ustavni sud: Opterećenost sudija zahtijeva sistemski odgovor, a ne pripisivanje odgovornosti na osnovu izdvojenih podataka

Povodom teksta objavljenog u dnevnim novinama „Dan“ i na portalu „Dana“, pod naslovom „Nastavlja se trend odliva sudskog kadra: Fali 29 sudija, a 18 skinulo toge“, odnosno podnaslova „Sutkinja Ustavnog suda ostavila 760 predmeta u Vrhovnom sudu“, Ustavni sud Crne Gore daje sljedeće reagovanje:

Ustavni sud pozdravlja interesovanje medija za pitanja od javnog interesa, među kojima su nedostatak sudijskog kadra i veliki broj neriješenih predmeta. Međutim, ovi problemi zahtijevaju analitičan pristup i sagledavanje cjelokupnog stanja u sudskom sistemu, uključujući organizaciju rada, raspodjelu predmeta i opterećenost sudija.

Ocjena da je „posebno frapantan“ podatak da je sutkinja Jelena Ružičić prelaskom u Ustavni sud „ostavila“ 760 neriješenih predmeta, bez navođenja rezultata njenog rada i načina raspodjele predmeta, stvara pogrešnu sliku o njenoj profesionalnoj odgovornosti i dovodi u pitanje njen integritet.

Zabrinutost treba da izazove sama činjenica da je jedna sutkinja Vrhovnog suda bila zadužena tolikim brojem predmeta, uz očekivanje da u svakom od njih odluka bude donesena u razumnom roku.

Sutkinja Ružičić je od dolaska u Vrhovni sud u februaru 2024. godine do izbora za sutkinju Ustavnog suda 16. jula 2026. godine učestvovala u odlučivanju u više od hiljadu predmeta, postupajući kao sutkinja izvjestilac i kao stalna članica upravnog vijeća, što je provjerljivo u evidenciji Vrhovnog suda. Istovremeno je, uz još jednu sutkinju, kontinuirano zaduživala nove predmete iz upravne materije, dok treći član vijeća nije zaduživao predmete kao sudija izvjestilac. Takva raspodjela poslova provjerljiva je uvidom u godišnje rasporede poslova Vrhovnog suda.

Broj predmeta koji su ostali u njenom zaduženju zato se mora sagledati zajedno sa brojem riješenih predmeta i stalnim prilivom novih, koji su u dužem periodu raspoređivani na samo dvije sutkinje. Predmeti koji su ostali nezavršeni na dan njenog izbora u Ustavni sud nijesu posljedica nerada, nestručnosti ili nedostatka profesionalne posvećenosti, već su ostali u uslovima kontinuiranog zaduživanja i takve organizacije rada.

Nijedan sudija prilikom kandidovanja za drugu funkciju ne može unaprijed znati da li će i kada biti izabran. To posebno važi za izbor sudija Ustavnog suda, o kojem odlučuje Skupština Crne Gore. Do izbora na novu funkciju sudija nastavlja da obavlja svoje dužnosti i zadužuje nove predmete. Kandidatura ne može biti razlog za obustavljanje dodjele predmeta, niti se može očekivati da sudija na dan izbora na drugu funkciju nema nezavršenih predmeta.

Izbor sutkinje Ružičić u Ustavni sud predstavlja nastavak obavljanja sudijske funkcije i doprinosa zaštiti ustavnosti i ljudskih prava.

Veliki broj neriješenih predmeta zahtijeva odgovore o organizaciji rada, raspodjeli opterećenja i nedostatku sudija. Sudije jesu odgovorne za svoj rad, ali se njihov rad mora ocjenjivati na osnovu cjelovitih i provjerljivih podataka. Odgovornost za sistemske probleme ne može se prebacivati na pojedinačnu sutkinju zato što je izabrana na drugu sudijsku funkciju, uz izostavljanje rezultata koje je ostvarila i uslova u kojima je radila.