Kovačević: Hrvatska neočekivano zaoštrila pristup prema Crnoj Gori
Bivši diplomata i spoljnopolitički analitičar Božo Kovačević ocijenio je da je odnos Hrvatske prema Crnoj Gori posljednjih mjeseci postao znatno tvrđi, iako Podgorica, kako navodi, i dalje zadržava proevropski kurs i članstvo u NATO-u nije dovedeno u pitanje.
Kovačević za Net.hr razvoj odnosa dvije države opisuje kao paradoksalan. Podsjeća da je Hrvatska ranije imala blisku saradnju sa Milom Đukanovićem, iako je on učestvovao u politici devedesetih, dok je prema aktuelnoj crnogorskoj vlasti opreznija.
„Razumljivo je da učešće tih velikosrpskih četničkih snaga u Vladi Crne Gore za Hrvatsku predstavlja problem, ali to je ipak samo jedna od komponenti u toj vlasti i generalno, smjer crnogorske politike jeste prema Evropskoj uniji. Uz to, učešće tih snaga u vlasti nije dovelo u pitanje članstvo Crne Gore u NATO savezu“, kazao je Kovačević.
On smatra da je zbog toga iznenađujuće što je Hrvatska, kako navodi, u pregovorima otvorila i nova pitanja prema Crnoj Gori.
Riječ je, prema njegovim riječima, o zahtjevu za povrat vojne imovine bivše JNA koja je bila raspoređena u Hrvatskoj ili isplati odštete u vrijednosti od dvije i po milijarde eura.
„Znamo da je Hrvatska i predsjednika parlamenta i još neke političare iz crnogorske vlasti proglasila ‘persona non grata’, što, naravno, ne doprinosi daljem povoljnom razvoju bilateralnih odnosa, ali je bilo razumljivo s obzirom na njihova stanovišta“, rekao je Kovačević.
Ipak, ocjenjuje da su posljednji potezi Zagreba u kontekstu pregovora Crne Gore sa Evropskom unijom neočekivani.
Kovačević taj pristup poredi sa ranijim blokadama u procesu proširenja EU.
„Pravila Evropske unije podrazumijevaju da se neriješeni bilateralni problemi ne stavljaju kao prepreke za napredovanje na putu prema članstvu. To je Slovenija prekršila u odnosu prema Hrvatskoj. To su Grčka i Bugarska prekršile u odnosu prema Makedoniji i sada to Hrvatska krši u odnosu prema Crnoj Gori“, tvrdi Kovačević.
On smatra da su otvorena pitanja mogla biti rješavana diskretnije i van konteksta pristupnih pregovora Crne Gore sa EU.
Selektivan pristup prema BiH
Govoreći o Bosni i Hercegovini, Kovačević smatra da Hrvatska javno podržava evropski put te zemlje, ali da njen pristup nije uvijek dosljedan.
„Uprkos insistiranju na načelnom opredjeljenju za evropski put Bosne i Hercegovine, tu je ključno pitanje bilo pitanje izbora članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Kad god ne bi bio izabran kandidat HDZ-a BiH, Hrvatska zapravo nije kontaktirala sa Predsjedništvom Bosne i Hercegovine“, naveo je.
Dodaje da su, prema njegovoj ocjeni, i kontakti sa Savjetom ministara BiH bili svedeni na minimum kada na njegovom čelu nije bio kadar HDZ-a BiH.
„Hrvatska se prema bosanskohercegovačkim Hrvatima ponaša kao da su oni manjina tamo. Hrvatska treba da vodi računa o svojoj manjini, ali oni su konstitutivni narod i u skladu sa Ustavom treba da se izbore za svoj položaj“, kazao je Kovačević.
„Hrvatska se odriče veza sa regionom“
Odnose Hrvatske sa Kosovom Kovačević opisuje kao srdačne, uz razvijenu bezbjednosnu, kulturnu i ekonomsku saradnju, dok za odnose sa Albanijom kaže da postoji prostor za veće privredno povezivanje.
„Hiljade i hiljade etničkih Albanaca u Tiranu ili Prištinu lete iz Slovenije, a iz Zagreba nema redovnih linija za te destinacije. To je, recimo, jedna začuđujuća činjenica“, naveo je.
Kovačević zaključuje da Hrvatska nedovoljno koristi istorijske veze sa zemljama regiona, iako bi joj one, prema njegovom mišljenju, mogle pomoći da u Evropskoj uniji ima snažniju ulogu kada je riječ o Zapadnom Balkanu.
„Mislim da se Hrvatska neopravdano stidi ili odriče činjenice da je balkanska zemlja“, kazao je Kovačević.
On smatra da bi intenzivnija saradnja sa državama regiona mogla doprinijeti i jačanju položaja Hrvatske unutar Evropske unije.
