Njemačka pritiska Hrvatsku da riješi otvorena pitanja sa Crnom Gorom i ne ugrozi njen put ka EU

Njemačka vrši pritisak na Hrvatsku da što prije riješi bilateralne sporove sa Crnom Gorom, kako otvorena pitanja između dvije države ne bi ugrozila proces pristupanja Podgorice Evropskoj uniji. Berlin je spreman i da posreduje u razgovorima, strahujući da bi eventualno usporavanje evropskog puta Crne Gore moglo negativno uticati na cjelokupan proces proširenja EU, piše Euronews, pozivajući se na četiri zvaničnika direktno upoznata sa situacijom.

Kako navodi Euronews, njemačka vlada zatražila je od Hrvatske da konstruktivno pristupi rješavanju bilateralnih sporova koji prijete da uspore pristupanje Crne Gore, trenutno najnaprednijeg kandidata za članstvo u EU.

Zagreb je početkom ove sedmice državama članicama EU dostavio dokument sa osam zahtjeva koje očekuje da Podgorica ispuni prije završetka pristupnih pregovora.

Istovremeno, Berlin iza kulisa nastoji da obezbijedi nastavak procesa proširenja i spriječi da bilateralna pitanja postanu prepreka evropskim integracijama.

Njemačka je nedavno ponudila i posredovanje u rješavanju sporova, ali ta inicijativa još nije sprovedena u djelo. Vlada kancelara Fridriha Merca nastoji da preuzme ulogu nepristrasnog posrednika, zabrinuta da bi neriješena pitanja između Hrvatske i Crne Gore mogla ugroziti proces proširenja.

Plenković: Dvije godine nema napretka

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u četvrtak, uoči samita Evropskog savjeta u Briselu, da Zagreb već godinama ukazuje Podgorici na otvorena pitanja.

„Postoje pitanja na koja godinama ukazujemo našim crnogorskim susjedima“, rekao je Plenković.

On je ocijenio da u njihovom rješavanju nije bilo pomaka.

„U posljednje dvije godine nije ostvaren apsolutno nikakav napredak“, kazao je Plenković, tvrdeći da je Hrvatska bila „izuzetno konstruktivna“ tokom pristupnih pregovora sa Crnom Gorom.

Prema pisanju Euronewsa, Evropska komisija je posljednjih sedmica učestvovala u razgovorima između dvije države, dok je više članica EU pokušavalo da spriječi zastoj u procesu proširenja zbog bilateralnih nesuglasica.

Pored Njemačke, u razgovore sa Hrvatskom aktivno su uključene Francuska i Luksemburg.

Francuska, kako se navodi, želi da izbjegne probleme u procesu proširenja zbog unutrašnjopolitičkih okolnosti, dok se Luksemburg protivi korišćenju pristupnog procesa za rješavanje bilateralnih sporova.

Ipak, najsnažniji pritisak dolazi iz Berlina, koji nastoji da održi dinamiku proširenja Evropske unije.

Kalas: Bilateralna pitanja ne smiju biti prepreka

Sporovi između Hrvatske i Crne Gore uglavnom su povezani sa nasljeđem ratova na prostoru bivše Jugoslavije početkom devedesetih godina, uključujući imovinska pitanja i neriješene granične sporove.

Takva pitanja mogla bi da ugroze ambiciju Crne Gore da do 2028. godine postane 28. članica Evropske unije.

Stav Zagreba izazvao je i javne kritike pojedinih evropskih zvaničnika.

Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i bezbjednost Kaja Kalas poručila je na marginama Evropskog savjeta da bilateralna pitanja ne bi smjela da ugroze pristupni proces.

Hrvatska se, prema pisanju Euronewsa, suočava sa optužbama da je otvorena pitanja intenzivirala u završnici pregovora kako bi izvršila što veći pritisak na Crnu Goru.

Zagreb, međutim, odbacuje takve tvrdnje, ističući da je riječ o dugogodišnjim sporovima i ograničenom broju zahtjeva, od kojih su neki simbolične prirode.

Hrvatska takođe naglašava da su istrage ratnih zločina i obeštećenje žrtava pitanja kojima Crna Gora mora da se bavi u okviru pristupnih pregovora.

Berlin strahuje od posljedica po cijeli proces proširenja

Evropski zvaničnici, kako piše Euronews, strahuju da bi eventualni zastoj u pristupanju Crne Gore mogao da oslabi podršku daljem proširenju EU.

Posebnu zabrinutost izazivaju predstojeći izbori u pojedinim ključnim državama članicama, uključujući Francusku, gdje bi unutrašnjopolitička dešavanja mogla dodatno uticati na odnos prema proširenju.

Njemačka se u međuvremenu zalaže za nove modele integracije država kandidata, uključujući mogućnost posebnog statusa pridruženog kandidata za Ukrajinu, postepenu integraciju i snažnije mehanizme zaštite demokratskih standarda.

Crna Gora bi, ukoliko uspješno završi pristupni proces, bila prva država koja bi postala članica EU prema sadašnjoj metodologiji proširenja.

Dodatnu važnost odnosima Podgorice i Berlina daje Berlinski proces, međuvladina inicijativa pokrenuta 2014. godine radi jačanja regionalne saradnje na Zapadnom Balkanu, kojom ove godine predsjedava Crna Gora.

Podgorica je, kako navodi Euronews, prethodnih mjeseci kroz tu inicijativu blisko sarađivala sa njemačkom vladom.

Evropski zvaničnici njemačko angažovanje u rješavanju bilateralnih sporova tumače kao signal da Berlin želi da preuzme aktivniju ulogu u procesu proširenja.

Crna Gora važna i za evropske geopolitičke interese

Pristupanje Crne Gore odvija se i u širem geopolitičkom kontekstu, u kojem Brisel sve više posmatra proširenje kao instrument za jačanje veza susjednih država sa Zapadom, u uslovima rastućih tenzija sa Rusijom.

Kako je Crna Gora trenutno najbliža članstvu, eventualna blokada njenog evropskog puta mogla bi da ima posljedice i po druge kandidate, prije svega Albaniju, Moldaviju i Ukrajinu.

Posebno se ističe Ukrajina, čiji bi pristupni proces mogao biti usko povezan sa budućim mirovnim pregovorima sa Moskvom.

Euronews zaključuje da Njemačka smatra da je došlo vrijeme za napredak u pristupanju Crne Gore, imajući u vidu dosadašnje napore Podgorice i geopolitičke okolnosti koje zahtijevaju očuvanje dinamike proširenja Evropske unije.

 Euronews