Koprivica: Vrijeme nedodirljivih je prošlo, Đukanović pokušava da zastraši pravosudne institucije

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica saopštio je da bivši predsjednik države i Vlade Milo Đukanović, tvrdnjama da je njegovo saslušanje u slučaju privatizacije Telekoma politički obračun, pokušava da zastraši pravosudne institucije i izbjegne odgovore na pitanja o tom slučaju.

Reagujući na današnje izjave Đukanovića, Koprivica je saopštio da niko ne može biti iznad zakona i države, te da su politički pritisci na pravosuđe neprihvatljivi.

„Povodom današnjih izjava bivšeg predsjednika države i Vlade Mila Đukanovića, u kojima saslušanje pred pravosudnim organima Crne Gore u slučaju privatizacije Telekoma karakteriše kao zloupotrebu institucija i politički obračun, javnosti je postalo jasno da su preostale samo parole ispred suda na ulici, a muk u sudnici“, naveo je Koprivica.

On smatra da Đukanović pokušava da zakonite radnje pravosudnih organa predstavi kao političko djelovanje izvršne vlasti.

„Izjave i najave krivičnog gonjenja onih koji rade svoj posao u ime države ne predstavljaju ništa drugo do otvoreni pokušaj zastrašivanja nezavisnih institucija i vraćanja u eru kada su pojedinci bili iznad zakona, a institucije služile kao privatni aparat“, poručio je Koprivica.

Potpredsjednik Vlade podsjetio je na nalaze američkih istražnih i regulatornih organa iz 2011. godine, navodeći da slučaj privatizacije Telekoma ima međunarodnu dimenziju.

„Slučaj Telekom nije politički konstrukt, već korupcionaški slučaj sa međunarodnim pečatom. Podsjećamo da su još 2011. godine američki istražni i regulatorni organi zvanično utvrdili da je tokom privatizacije crnogorskog Telekoma 2005. godine isplaćeno preko sedam miliona eura mita crnogorskim funkcionerima i članovima njihovih porodica“, naveo je Koprivica.

Prema njegovim riječima, pokušaji da se postupak predstavi kao politički progon nijesu prihvatljivi, jer građani i Evropska unija očekuju konkretne rezultate u borbi protiv visoke korupcije.

Koprivica se osvrnuo i na raniju izjavu Đukanovića od 6. avgusta 2025. godine, u kojoj je, kako navodi, tvrdio da razlog odbacivanja krivične prijave nije zastara, već nepostojanje krivičnog djela.

„Nakon stava sudova da nije zastario predmet Telekom, ostaje pitanje kako šef bivšeg režima, nakon izjave od 6. avgusta 2025. godine da ‘zastara krivičnih djela nije suštinski razlog odbacivanja krivične prijave, već je razlog za odbacivanje nepostojanje krivičnog djela’, odjednom sada bježi od toga da se utvrdi da li je bilo krivičnog djela? Ako nema krivičnog djela, kako je tvrdio, zašto se branio ćutanjem na današnjem saslušanju?“, upitao je Koprivica.

On je ocijenio da odluka Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa da preuzme gonjenje, u skladu sa članom 59 Zakonika o krivičnom postupku, kao i stav Krivičnog vanpretresnog vijeća Višeg suda da u ovom predmetu nema zastare, pokazuju da institucije počinju da funkcionišu u skladu sa zakonom.

Koprivica je odbacio tvrdnje Đukanovićeve odbrane o navodnom nezakonitom uticaju Vlade na pravosuđe, ocjenjujući ih pravno neutemeljenim.

Smatra da takve tvrdnje služe skretanju pažnje sa pitanja koja se odnose na privatizaciju Telekoma i konsultantske ugovore.

„Zašto je prihvaćena ponuda suprotna uslovima tendera, zašto su ‘konsultantima’ legle pare na inostrane račune, gdje su dokazi o konsultantskim uslugama, zašto su ugovori antidatirani, zašto su fabrikovane potvrde o izvršenju konsultantskih ugovora, šta piše u zapisniku sa tajnog sastanka 12. januara 2005. godine“, neka su od pitanja koja je postavio Koprivica.

On tvrdi da se Vlada ne miješa u rad sudstva i tužilaštva, ali da podržava državne organe koji postupaju u cilju zaštite državne imovine i borbe protiv korupcije.

„Ova Vlada se ne miješa u rad sudstva i tužilaštva, ali čvrsto stoji iza svakog državnog organa koji štiti imovinu Crne Gore od pohare i korupcije“, poručio je Koprivica.

Koprivica je u saopštenju otvorio i pitanje političke i komandne odgovornosti Đukanovića za događaje tokom devedesetih godina, pozivajući ga da razmisli o pravnim posljedicama svoje tadašnje uloge.

„Pozivamo ga da osvježi pamćenje i zabrine se za pravne posljedice svoje uloge, političku i komandnu odgovornost sa pozicija koje je pokrivao tokom mračnih devedesetih godina, a koje se odnose na ratne zločine počinjene na teritoriji Crne Gore i u njenom okruženju“, naveo je Koprivica.

On je poručio da teški zločini, za koje je propisano nezastarijevanje, ne smiju ostati bez utvrđivanja odgovornosti.

„Pravda i istorija ne zaboravljaju, a zakonski instituti nezastarijevanja teških zločina opominju da niko ne može vječno bježati od odgovornosti za stradanja nevinih, niti to breme ostavljati onima koji nijesu odgovorni“, istakao je Koprivica.

Potpredsjednik Vlade zaključio je da institucije moraju postupati bez političkih pritisaka, bez obzira na to ko je predmet njihovog postupanja.

„Najveća zabluda bivših centara moći jeste uvjerenje da se država može izgubiti na izborima, ali da se institucije i dalje mogu smatrati sopstvenim vlasništvom. Vrijeme nedodirljivih je prošlo. Crna Gora mora biti država zakona, a ne država privilegovanih“, zaključio je Koprivica.