POBIJEDIO HAG: ŠEŠELJ SLOBODAN ČOVJEK

Lider radikala Vojislav Šešelj je u pritvoru Haškog tribunala proveo gotovo 12 godina, od februara 2003, kada se predao i dobrovoljno otišao u Hag, do novembra 2014. kada je pušten da se brani sa slobode zbog lošeg zdravstvenog stanja.

U međuvremenu, Haški tribunal je od Srbije zatražio da uhapsi i izruči Šešelja, ali po tom zahtjevu nije postupljeno, pa Šešelj neće prisustvovati izricanju presude.

“Spavao sam kao beba, jer mi je savijest potpuno mirna. Svjež sam kao rosa, što će se vidjeti danas na konferenciji”, napisao je Šešelj na Tviteru.

https://twitter.com/seselj_vojislav/status/715444617336979457

Haški tribunal poslije četiri godine od završetka suđenja počeo je da obrazlaže svoju odluku o lideru radikala Srpske radikalne stranke Vojislavu Šešelju povodom optužbi da je govorom mržnje podsticao i podržavao ratne zločine u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini tokom ratnih sukoba.

Izricanje presude Vojislavu Šešelju je počelo u 10 sati. Presudu čita predsjednik pretresnog vijeća sudija Žan Klon Antoaneti.

Napominjući da čita sažetak presude, sudija je naveo da je tokom suđenja koje je počelo 7. novembra 2007. godine prikupljeno je 1400 dokaznih predmeta, saslušano je 99 svjedoka, a da presuda broji više od 100 strana.

Tužilaštvo Haškog tribunala tvrdi da je Šešelj govorom i propagandom mržnje 1991–1992. počinio progon Hrvata iz Vukovara i vojvođanskog sela Hrtkovci.

Kada su u pitanju zločini u Zvorniku, Vukovaru, Mostaru, Nevesinju, Bosanskom Šamcu, Brčkom i širem području Sarajeva, prema stavu Tužilaštva, Šešelj ih je “podstakao, pomogao i podržao” time što je dobrovoljce SRS-a, kao fizičke počinioce, regrutovao, indoktrinirao mržnjom prema nesrbima, organizovao i poslao na ratišta.

Prema optužnici, Šešeljeve riječi i djela podstakli su progon desetina hiljada nesrba i ubistvo 905 osoba, a među žrtvama je bilo i jedno novorođenče.

U tri tačke, optužnica Šešelja tereti za zločine protiv čovječnosti – progon nesrba na političkoj, rasnoj i verskoj osnovi; deportaciju i prisilno premiještanje.

U šest tačaka, lider radikala je optužen za kršenje zakona i običaja rata – ubistva, mučenje, okrutno postupanje, bezobzirno razaranje sela ili pustošenje koje nije opravdano vojnom nuždom, uništavanje vjerskih objekata i pljačkanje javne ili privatne imovine.

Tužilaštvo smatra da su zločini “šešeljevaca” nad Hrvatima i Muslimanima bili izvršeni u udruženom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bilo stvaranje jedinstvene srpske države na velikim djelovima teritorija Hrvatske i BiH, odnosno “velike Srbije”.

U zločinački poduhvat bili su, prema optužnici, uključeni i tadašnji predsjednik Srbije Slobodan Milošević, generali JNA Veljko Kadijević i Blagoje Adžić, pripadnici Državne bezbjednosti u Srbiji Jovica Stanišić i Franko Simatović Frenki.

U njemu su, prema optužnici, učestvovali i lideri Srba u Hrvatskoj i BiH Milan Babić, Milan Martić i Radovan Karadžić, zatim vođa paravojnih jedinica Željko Ražnatović Arkan i drugi.

Vijeće je saopštilo da Šešelj nije kriv za zločine protiv čovječnosti.”Ne postoje bitni pravni elementi za krivičnu odgovornost za zločine protiv čovječnosti”,

Predsjednik pretresnog veća Haškog tribunala, sudija Žan Klod Antoaneti rekao je da vijeće smatra da su optužnica i dokazni predlozi tužilaštva puni nejasnoća i nedosljednosti, koje su zakomplikovale rad i tužilaštva i odbrane i sudskog vijeća.

“Pretresno vijeće je bilo prisiljeno da slijedi put koje je zacrtalo tuzilaštvo, pa je uz poteškoće pokušalo da rasplete mrežu”, napomenuo je sudija čitajući presudu.

Prema njegovim riječima, stiče se utisak da navodni zločinački cilj varira po potrebi optužnice.

“Tužilac nedosljedno koristi reči nasilje i zločin, neke formulacije ostavljaju utisak da je sama ideja “velike Srbije” kriminogena, a u drugim djelima se napadaju sredstva kojima se željela ostvariti”, naveo je sudija i izrazio žaljenje zbog takvog rada tužilaštva .

On je podsjetio da je pretresno vijeće je tokom suđenja dobijalo dodatne dokaze od tužilaštva, ali većina članova veća nije bila za to da se ti dokazi uvrste u predmet pošto su ocijenjeni kao dupli dokazi, mada je sudija Flavia Latanci imala suprotno mišljenje.

“Iste činjenice koje se kvalifikuju kao ubistvo, mučenje, deportacije, razaranje i pljačke isto se podvode i pod djela progona. Tužilac je imao cirkularni pristup u kome je svako krivično djelo dobilo više kvalifikacija”, naveo je sudija.

Tužilaštvo nije na pravi način prezentovalo činjenice raspada Jugoslavije i formiranje srpskih entiteta, niti je nastanak tih entiteta rezultat kriminalne namjere, rekao je sudija Antoaneti. Vijeće kaže da nije rasvijetljen širi kontekst “velike Srbije”, jer tumačenje tužitelja zamagljuje hronologiju događaja ili ih iskrivljuje.

Slanje dobrovoljaca SRS nije bilo činjenje zločina već podrška ratnim naporima, ali to u pojedinačnim slučajevima ne amnestira počinioce zločina, rekao je Antoaneti. Tužilaštvo nije dokazao postojanje udruženog zločinačkog poduhvata.

Vijeće je reklo da nema dokaza da su Šešeljevi govori u Vukovaru i Hrtkovcima zločinački motivisani već da su bili u službi ohrabrivanja srpske vojske što je u skladu sa ratnom situacijom.

Oslobaođen po svim tačkama optužnice.

(Telegraf/Blic)