Putin: Obama je pristojan tip, samo jak čovjek prizna grešku

Putin je završio obraćanjem tako što je svim Rusima poželio zdrav i srećan život.

Putin je izjavio da strane sile ne treba da s pozicije moći diktiraju uslove Rusiji.

“Ne treba da djeluju sa pozicije moći, diktiraju imperijalne ambicije, već da se ophode s poštovanjem prema svim partnerima i naravno Rusiji”, rekao je Putin.

Putin je dodao da “Vašington mora da nauči da poštuje legitimne interese Rusije i sarađuje sa Moskvom kao ravnopravnim partnerom”.

Odnosi Rusije i Amerike su zategnuti zbog ukrajinske krize, neslaganja oko Sirije i mnogim drugim pitanjima, naveo je AP.

Putin je kazao da su, “uprkos napetosti, Moskva i Vašington bili u stanju da konstruktivno sarađuju po pitanjima suzbijanja naoružanja, borbe protiv terorizma, Irana i drugim pitanjima”.

Putin smatra da se Ameriku “obraća sa pozicije sile, diktatora sa imperijalističkim ambicijama” i ističe da SAD treba da računa na to da će Rusija “uvijek biti u stanju da nađe rješenje sa kojim će svi biti zadovoljni”.

Za predsjednika SAD Baraka Obamu rekao je da je pristojan tip.

“Kada je priznao da je Libija njegova najveća greška, Barak Obama je pokazao da je pristojan tip. Nisam ironičan. kada je bio senator, kritikovao je američku spoljnu politiku. Ipak, kada je postao predsjednik, napravio je greške. Samo jak čovjek mogao je da prizna svoje greške – rekao je Putin, ali dodao da je žalosno to što i pored priznanja grešaka, SAD nastavljaju da ih prave”, rekao je Putin.

Putin je opomenuo lidera Čecenije Ramzana Kadirova zbog njegovih komentara o ruskim opozicionim aktivistima.

Izjava Ramzana Kadirova, koji je rusku opoziciju opisao kao “izdajnike” i “neprijatelje naroda” koji moraju biti kažnjeni, izazvala je oštre kritike aktivista za ljudska prava.

Istovremeno, Putin je pohvalio rad Kadirova kao lidera Čecenije u dva rata. Za Putina je stiglo više od 1.7 miliona pitanja na koja Putin odgovara uživo u prenosu. Ova praksa prvi put je uspostavljena 24. decembra 2001. godine.

Putin izjavio je da strane sile ne treba da sa pozicije moći diktiraju uslove Rusiji, prenosi B92.

“Ne treba da djeluju sa pozicije moći, diktiraju imperijalne ambicije već da se ophode s poštovanjem prema svim partnerima i naravno Rusiji”, rekao je Putin.

Govoreći o “Panamskim papirima”, Putin je rekao da su autori istrage uboli u prazno, a možda i u još neko drugo neočekivano mjesto.

“Još možemo da zamislimo da mito može biti par štenadi rasnih pasa, ali violine, toga se ne sjećam. Što su bliže izbori, to će biti više takvih medijskih dezinformacija. Nije im moglo pasti na pamet da je Sergej Roldugin, o kome se govori, mogao da pomisli da sav zarađeni novac pošalje na kupovinu instrumenata“, izjavio je Putin.

Putin vjeruje da su autori takozvanih Panama papira “bacili ljudima prašinu u oči i pucali u prazno”.

Putin je ocijenio da, sudeći prema stilu teksta i pomenutim činjenicima, autori nikog nisu optužili.

“To je suština”, istakao je Putin, odgovarajući na pitanja sugrađana u “Direktnoj liniji sa Vladimirom Putinom”, prenijela je agencija Tas s.

On istakao da se radi o provokaciji i dodao da iza njemačkog “Zidojče cajtunga”, koji je prvi objavio priču o “Panamskim papirima”, stoji američka banka Goldman Saks.

Prema njegovim riječima, neko bi stekao utisak da su autori “Panamskih papira” advokati, a ne novinari.

“Oni su bacili prašinu ljudima u oči. Navode da su neki od mojih prijatelja vodili neke poslove. Pitanje koje postavljaju je da li postoji mogućnost da je novac sa ofšor računa završio u rukama pojedinih zvaničnika, uključujući i predsjednika”.

Na pitanje da li ćete tužiti strane medije zbog kleveta oko afere Panamski papiri, Putin je rekao:

“Ti papiri djeluju kao da su ih predstavljali advokati, a ne novinari. Koliko ja znam, moje ime se tamo ne spominje. Nije im palo na pamet da je moj prijatelj Sergej Roldugin sav novac potrošio na instrumente, on je muzičar. Niko ne prima mito u violinama”, našalio se Putin.

Na pitanje ko je gori za Rusiju, Klintonova ili Tramp, Putin je odgovorio da treba tražiti ko je bolji. On je naglasio da SAD treba da se vode, ne pozicijom sile i imperatorskim ambicijama, već da poštuju partnere, uključujući Rusiju.

Putin se šalio i na račun predstojećih izbora, pa je tako rekao: “Nije bitno ko će da glasa, već ko će da broji glasove.”

“Jedinstvena Rusija je stabilizovala zemlju i društvo. Nakon haosa devedesetih, Rusija je sada ponovo na nogama”, rekao je Putin.

Za Putina je stiglo i nekolio pitanja od djece.

Jedno od nijh bilo je koje bi tri želje poželio kada bi uhvatio zlatnu ribicu?

Putin je rekao: “Sve je u našim rukama, ako budemo čekali čuda od zlatne ribice možemo se naći sa razbijenim koritom”.

Na pitanje ako bi imao provjeru znanja, da li bi izabrao pismeno ili usmeno, odgovrio je usmeno.

Djeca su pitala Putina i da li voli kašu?

“Jedem kašu sa zadovoljstvom svaki dan, i danas sam je jeo”, rekao je Putin.

Posljednja “Direktna linija” održana je 16. aprila 2015. godine, a na njoj je oboren rekord u broju postavljenih pitanja: ukupno oko tri miliona telefonskih poziva i SMS poruka. Toko tri sata i 57 minuta, Putin je odgovorio na 74 pitanja.

Putin je kritikovao tursko rukovodstvo rekavši da ono više sarađuje nego što se bori protiv ekstremista. On je naveo da Rusija smatra Tursku svojim prijateljem, ali ima problema s pojedinim političarima u toj zemlji.

“Mi sa susjedima, u cjelini gledano, imamo veoma dobre odnose. I istu tu Tursku smatramo svojim prijateljem, a turski narod prijateljskim narodom s kojim ćemo, svakako, graditi najbolje dobrosusjedske odnose. Probleme imamo s pojedinim političarima (Turske) čije ponašanje smatramo neadekvatnim. I na odgovarajući način na to reagujemo. Ali radimo, kao što vidite, mirno, bez ikakvih naglih poteza i samouvjereno”, rekao je Putin.

On je naveo i da je opasno ići na odmor u Tursku.

“Na jugu Turske je faktički u toku rat. Teroristički napadi su skoro svake nedjelje. Gdje su garancije za bezbjednost naših građana?”, pita Putin.

Odgovarajući na pitanje o tome kada će biti obnovljen avio-saobraćaj s Egiptom i čarter letovi u Tursku, Putin je rekao da će te odluke biti donijete uz vođenje računa o bezbjednosti ruskih turista.

Putin je istakao da se Kairo u ovom trenutku bori protiv ekstremista na Sinajskom poluostrvu, gdje se redovno dešavaju teroristički napadi.

“Što se tiče Turske, tu vidimo sličnu sliku. Istina, prema našem mišljenju, današnje rukovodstvo Turske ne bori se toliko protiv ekstremista koliko s njima sarađuje”, rekao je Putin.

Na pitanje 12-godišnje Varvare Kuznjecove – ako bi se davili Porošenko i Erdogan, koga bi prvog spasao, Putin je odgovorio:

“Ako je neko odlučio da se udavi, više ga nije moguće spasiti. Ali mi smo svakako spremni da pružimo ruku svakom našem partneru, ako on to želi”.

Na pitanje kojim se ljekovima liječi, Putin je odgovorio: “Trudim se da do toga ne dođe, bavim se sportom”.

Putin je rekao kako se nada da će Sirija donijeti novi Ustav i održati vanredne izbore, kao i da ruske snage koje su ostale u Siriji su u stanju da izvode ozbiljne ofanzivne operacije.

Na pitanje da li ga brine da će se Islamska država vratiti na pređašnje stanje nakon što se Rusija povukla, Putin je odgovorio:

“Naravno da uvijek postoji ta opasnost. Terorizam nas ranjava. Nas, Ameriku, druge zemlje…svi mnogo gubimo u borbi sa teroristima. Terorizam ranjava i nas i Ameriku, a naša dužnost je da se protiv njega borimo. Ne bih rekao da smo se povukli iz Sirije bez dobre zaostavštine. Ostavili smo sirijsku vojsku koju smo dobro obučili i mnogostruko joj pomogli. Vidjeli smo po njihovim uspjesima da im dobro ide, vidite šta se desilo u Palmiri.”

Odgovarajući na pitanja, Putin je do sada rekao da stanje u ruskoj privredi trenutno nije ni crno, ni bijelo, već sivo.

“Ono što hrabri jeste da je trend rasta pozitivan”, rekao je Putin, i dodao da su se međunarodne rezerve Rusije vratile na nivo s početka 2014. godine, prije uvođenja sankcija.

Na pitanje jednog od građana na čemu najviše štedi, Putin je odgovorio: “Na vremenu”.

Ruskom predsjedniku je postavljeno prvo pitanje putem video-linka, koje se tiče loših puteva širom zemlje.

“To je jedan od velikih problema. Na tome intenzivno radimo, popravljanje infrastrukture je jedan od prioriteta”, istakao je Putin.

Ove godine, više nego u prošlosti, Putin će vjerovatno morati da posveti prilično vremena odgovorima na pitanja vezana za spoljnu politiku, ocjenjuje Dmitrij Trenjin, direktor Karnegijevog centra u Moskvi.

“Rusija je trenutno u ratu na Bliskom istoku. Do sada je bila uspješna, ali su ljudi zabrinuti. Takođe se pitaju šta će se dalje dešavati u Ukrajini”, kaže on.

Rusi mogu da na onlajn portalu ili putem društvenih mreža postavljaju pitanja tokom sedmice uoči telefonskog razgovora sa Putinom, a na dan “Direktne linije” mogu da telefoniraju, dok je na određenim lokacijama širom zemlje omogućeno i komuniciranje sa predsjednikom putem video-linkova.