APEL TURISTIČKIH RADNIKA: Izletnički turizam obuhvatiti podrškom, ugostitelje snažnije pomoći

U Privrednoj komori PKCG danas su održana su dva radna sastanka sa predstavnicima turističkih agencija i ugostitelja radi prevazilaženja izazova vezanih za korišćenje paketa podrške i novim epidemiološkim mjerama koje važe do 10. marta.

Sastanak je vodio predsjednik Odbora turizma i ugostiteljstva PKCG Ranko Jovović, a u radu su učestvovali i, direktorica sektora udruženja Slavica Pavlović, sekretarka Odbora Sanja Marković i predstavnici turističkih agencija i ugostitelja.

“U četvrtom paketu pomoći Vlade turističkoj privredi, značajan dio turističkih agencija nije obuhvaćen mjerama, jer su se na Javnipoziv mogli prijaviti samo turističke agencije koje prodaju
paket aranžmane. Veliki dio turističkih agencija i subagenata koji se bave organizacijom izleta i prodajom avio karata su diskriminisani pa je traženo da se ovaj javni poziv vremenski produži uz
prošireni opseg koji bi obuhvatio sve turističke agencije”, ocijenjeno je na sastanku u PKCG.

Marković je istakla da, imajući u vidu da se taj paket pomoći odnosi samo na one turističke agencije i operatere koji su imali ostvarena noćenja tokom proteklog perioda, tačku 5 u javnom pozivu treba izmijeniti, tako da glavni kriterijum bude ostvareni promet u 2019. godini.

Predstavnik NVO Crnogorske Turističke Agencije Božidar Vujičić smatra da je pohvalno što je Vlada obezbijedila sredstva u iznosu od 150.000 eura za turističke operatore i agencije, ali da se ona odnose samo na one operatore koji su organizovali paket anranžmane, dok su oni koji se bave izletničkim turizmom zapostavljeni.

“Naša djelatnost spada pod istu šifru, a izostavljeni smo iz novog paketa pomoći. Zadovoljavamo apsolutno sve uslove, osim tačke 5 izjave o ostvarenom broju noćenja. Diskriminisani smo u
ovom dijelu”, zaključio je Nenad Vujičić iz agencije Montenegro Crusing, koja servisira veliki broj turista.

Predstavnica agencije Turističke ponude Dragica Zunić smatra da i subagente treba uklučiti u ovaj paket.

“Iako imamo pravo na posredovanje u smještaju, prodaji karata i organizovanju izleta, izostavljeni smo mjerama podrške”, dodala je Zunić.

Njen kolega iz agencije Gorbis Travel Goran Čolović istakao je da prvenstveno treba pomoći turističke agencije koje ostvaruju promet u Crnoj Gori i vrše servis turista iz inostranstva. Predstavnik agencije Explorer Igor Begović smatra da je je potrebno da se ovim javnim pozivom jasno zna na osnovu kojih kriterijuma će se dodjeljivati sredstva i predlaže da se izmjeni na način da dokaz o poslovanju mora i može jedino biti ostvareni promet u 2019. godini.

“Naše turističke agencije ne orgainizuju paket aranžmane noćenja, već sam klijent, ali zato rade kompletan program izleta, organizovanja različitih aktivnosti i posjeta znamenitostima u Crnoj
Gori”, naglasio je Begović.

Zaključeno je da bi, ako je moguće javni poziv trebalo, vremenski produžiti i proširiti i na turoperatore koji organizuju izlete kao i da samo noćenje nikako ne može biti uslov već ostavareni promet u 2019. godini.

“Ukoliko se ne bude mogao javni poziv izmijeniti, potrebno je da turoperatori koji organizuju izlete budu predmet podrške u sledećem paketu mjera podrške privredi”, kazali su u PKCG.

Kako pomoći ugostiteljima

Tokom drugog sastanka koji je organizovan sa predstavnicima ugostitelja, razmatrano je kako i na koji način pomoći ovoj djelatnosti da opstane s obzirom da su jedna od najpogođenijih djelatnosti tokom pandemije COVID-19.

“Kad god se u Crnoj Gori pogorša epidemiološka situacija, prvi na udaru su ugostiteljski objekti, i to svi, a ne samo oni koji su kršili propisane mjere i ugrožavali zdravlje svojih gostiju i zaposlenih, što se nije smjelo dozvoliti”, smatra Nikola Buzdovan, predstavnik ugostitelja iz Budve.

On smatra da i država i Investicioni razvojni fond umjesto najavljenih blokada, treba da imaju razumijevanja za njihov položaj i da se ne može od njih očekivati da ispunjavaju svoje obaveze
vezano za plaćanje kamata a da još nijesu dobili subvencionisanje istih, a istovremeno im je zabranjeno obavljanje djelatnosti.

Kako navodi, u Uredbi o uslovima za odlaganje naplate dospjelih poreskih i neporeskih potraživanja iz februara 2021.godine, treba izmijeniti period reprograma obaveza da glasi od 1. juna do 31. decembra 2020. godine i omogućiti korišćenje subvencija iz IV paketa mjera podrške, ugostiteljima koji će reprogramirali obaveze u skladu sa navedenom Uredbom.

Predstavnik ugostitelja iz Podgorice Sava Rakočević smatra da je najbitnije pokrenuti dijalog između ugostitelja i nadležnih ministarstava, posebno Ministarstva zdravlja.

“Mi, kao ugostitelji, moramo biti uključeni u proces donošenja odluka koje se direktno odnose na nas, i blagovremeno biti informisani o svim promjenama, kako bi naše poslovanje na vrijeme
prilagodili. Takođe, smatramo da kroz dijalog izuzetno možemo pomoći ovom procesu, sa više pažnje se odnositi prema ovoj djelatnosti, svakako cijeneći da je zdravlje na prvom mjestu”, rekao je
Rakočević.

Predstavnik Srednje stručne škole Segije Stanić Darko Vukčević smatra da je i ona pogođena, imajući u vidu da samostalno finansira restoran, pekaru i ketering u njenom sklopu, a zapošljava veliki broj učenika. Dodao je i da dualno obrazovanje trpi, jer veliki broj poslodavaca nije u moćnosti isplatiti plate učenicima na trećoj godini.

Igor Goranović iz kompanije Savana continental property management & loding doo , istakao je da su mala i srednja preduzeća takođe izuzetno pogođena, da subvencije na kamate uveliko
kasne, i da je ključno pronaći rješenje sa poslovnim bankama, da bi se barijere u poslovanju izbjegle.

“Ovo se posebno odnosi na odobravanje kredita za likvidnost i obrtna sredstva kod IRF-a i poslovnih banaka, kao i na odobravanje subvencija kamate na reprogram kredita”, kazao je Goranović.

Tripko Krgović iz kompnije Cherry Wine, smatra da privrednim subjektima treba humanije odgovoriti, i razmotriti kroz uvođenje kratkoročnih I srednjoročnih mjera smanjenje poreza,
doprinosa i drugih nameta. Željko Vlaović iz hotela Lighthouse, istakao je da subvencije samo na zarade nisu dovoljne, jer one čine svega 30 odsto ukupnih troškova. Ugostitelj iz Ulcinja Amend Milla smatra da treba posebno obratiti pažnju na one kojima je poslovanje bilo potpuno onemogućeno u pandemijskoj godini, a to su noćni klubovi i diskoteke.

Takođe je naveo i dobar primjer Engleske, gdje su svi ugostitelji dobijali bespovratnu podršku na osnovu fiksnih troškova za prethodnu godinu. Ugostiteljka iz Berana Sanja Kastratović dodala je da treba tražiti otpis svih nameta iz prošle i 2019. godine. Ugostitelj Dušan Petrović smatra da pomoć treba da dođe i od lokalnih samouprava, koje bi trebalo da umanje obaveze i omoguće plaćanje nameta u ratama.

Predstavnik Igor Begović iz agencije Explorer, predložio je da se pokrene i pitanje olakšica koje se tiču zakupa površina koje su u vlasništvu države. Naveden je i primjer Hrvatske gdje ugostiteljima država mjesečno uplaćuje deset eura po kvadratu poslovnog prostora za pokrivanje troškova zakupa.

Ocijenjeno je da su neprimjerene optužbe da su ugostiteljski objekti glavni izvor zaraze, navodeći primjer Hrvatske i Njemačke, gdje ugostiteljski objekti nisu radili više od tri mjeseca, a broj zaraženih se u isto vrijeme znatno povećao. Na kraju, ukazano je da se na dijalog pozovu predstavnici Ministarstava ekonomskog razvoja, Ministarstva zdravlja kao i Investicionog razvojnog fonda kako bi se zajednički došlo do predloga pravih mjera za podršku ovoj djelatnosti.

“Usvojen je i predlog da se ubrzo održi tematski sastanak Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva na temu ‘’Izazovi u primpremi ljetnje sezone” sa učešćem svih nadležnih”, zaključuje se u saopštenju.