BLUMBERG: Ruska ekonomija otpornija nego što se mislilo, rat može da traje godinama

Ruska ekonomija je otpornija nego što se mislilo i imaće daleko manji pad od očekivanog uslijed sankcija zapadnih zemalja koje su uvedene zbog invazije na Ukrajinu, objavila je američka agencija Blumberg.

Citirajući eksperte u ovoj oblasti, agencija prenosi da je ključan razlog za ublažavanje projektovane recesije u Rusiji zapravo porast u izvozu nafte, koja je dodatno poskupila na svjetskom tržištu.

Zaustavljen pad rublje

Ekonomisti iz Dž. P. Morgan Čejs, Sitigrup i drugih velikih banaka predviđaju da će pad ruske ekonomije ove godine iznositi 3,5 odsto. Čak su i sami ruski ekonomisti nakon početka “specijalne vojne operacije”, kako u Kremlju nazivaju invaziju na Ukrajinu, predviđali da će uslijed sankcija SAD i EU ekonomija pasti za 12 odsto.

Pad na berzama: Cijena pšenice na predratnom nivou

Cijene žitarica na svjetskim berzama pale su nakon naglog rasta uslijed ruske invazije na Ukrajinu. Cijena bušela, što je 25,4 kilograma, bila je 8,41 dolar, a to je najniža cijena još od 18. februara. To je pad od skoro 40 odsto. Padu cijena doprinio je i rast vrijednosti dolara, dok su Federalne rezerve bile prinuđene da podignu kamatnu stopu kako bi se ublažio inflatorni udar uslijed rasta cijena energenata. Agencija za poljoprivredu SAD navela je da su padu cijena doprinjele isporuke žita veće od očekivanih.

“Bokser je ustao poslije nokauta. Počeo je da se kreće. Bio je na podu, ali se vratio zahvaljujući rastu izvoznih cijena energenata, koje su velike i s popustima. To je omogućilo da se novac u budžetu iskoristi za popunjavanje rupa i rješavanje problema”, rekao je Anton Tabah, glavni ekonomista u kreditnoj kući Ekspert RA.

Blumberg navodi i da je ruska ekonomija pretrpjela najveći pad još od 2009, ističući da su brzi potezi vlade koji su doveli do stabilizacije nacionalne valute rublje u prvim nedjeljama posle početka rata 24. februara spriječili širenje ekonomske krize i topljenje zarade od izvoza. Centar za razvoj Visoke škole za ekonomiju u Moskvi naveo je i da je industrijska proizvodnja u Rusiji u maju porasla za 1,7 odsto u odnosu na prethodni mjesec.

“Iako mali, porast proizvodnje je pokazao da su se proizvođači oporavili i adaptirali poslije šoka nakon uvođenja zapadnih sankcija”, navodi se u saopštenju. Rast cijena gasa, kao i preusmjeravanje izvoza nafte, koja je takođe poskupjela, u Kinu i Indiju bili su ključni za ublažavanje posljedica blokade.

“Nismo na nivou stresa koji smo očekivali za 2022. Možemo očekivati bolje trendove u drugoj polovini godine jer su budžetska i monetarna politika sveukupno stimulativne”, kaže ekonomista Jevgenij Košelev iz Rosbanka.

Novi zakoni

Rat u Ukrajini bi mogao da traje godinama, ako je suditi prema najavama da Rusija prelazi na takozvanu ratnu ekonomiju. Agencija Rojters je prenijela da je ruski parlament najavio donošenje dva zakona kojima će se uvesti striktna kontrola ekonomije, a koji će kompanijama nametnuti prioritet u snabdijevanju armije, dok će zaposleni u pojedinim oblastima imati obavezu da rade prekovremeno.

Nacrt zakona Državnoj dumi su dostavljeni 30. juna, posle prvog čitanja predsjednika Vjačeslava Volodina prema proceduri o njima će se raspravljati iza zatvorenih vrata zbog pitanja osjetljivih po nacionalnu bezbjednost. Zakon će omogućiti armiji da po skraćenom postupku nabavlja robu i opremu bez komplikovanih tenderskih procedura. Istovremeno, radnici zaposleni u kompanijama koje proizvode robu i opremu neophodnu za “specijalnu vojnu operaciju” moraće da rade prekovremeno (noću, vikendom ili za praznike) uz odgovarajuću nadoknadu. Ovi zakoni će stupiti na snagu kada ih potpiše predsjednik Vladimir Putin.

Manje od 1,9 dolara dnevno: Devet odsto ljudi u svijetu siromašno

Više od 71 miliona ljudi širom svijeta suočava se sa siromaštvom kao rezultatom rastućih cijena hrane i energije koje su porasle od početka ruske invazije na Ukrajinu, saopštio je Program UN za razvoj. UNDP procjenjuje da je još 51,6 miliona ljudi upalo u siromaštvo u prva tri mjeseca nakon početka rata, a žive s prihodima od 1,90 dolara dnevno ili manje. Zbog toga je sada ukupno devet odsto svjetske populacije siromašno, dok je dodatnih 20 miliona na granici siromaštva s primanjima od 3,20 dolara dnevno. UNDP je ocijenio da je 125 miliona ljudi iskusilo siromaštvo tokom 18 mjeseci karantina i zatvaranja pandemije, dok je 71 milion osiromašio u samo tri mjeseca nakon ruske invazije na Ukrajinu.