DA LI ĆE POSKUPITI STRUJA OD NOVE GODINE? Poskupljenje tražili iz CEDIS-a, pa se predomisli, u Vladi zabrinuti
Resorni ministar Ervin Ibrahimović kazao da je u energetskim kompanijama prekomjerno zapošljavanje i povećanja zarada, što je povećalo troškove.
Iako je Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) od septembra tražio povećanje prihoda koje utvrđuje Regulatorna agencija za energetiku, u iznosu od 35 odsto, iz ove energetske kompanije su, prije nekoliko dana saopštili da Odbor direktora CEDIS-a snažno podržava politiku poslovodstva Elektroprivrede Crne Gore da se ne povećava cijena električne energije za građane Crne Gore.
Istovremeno, iz EPCG koja je uvozila struju zbog suše u proteklom periodu, navode da je stanje nakon obilnih padavina znatno bolje, te da dnevno izvoze struju u vrijedonosti do dva miliona eura, kao i da će cijena aktivne energije za građane ostati ista.
Regulatorna agencija za energetiku (REGAGEN) za danas je zakazala sjednicu Odbora na kojoj bi trebalo da se donese odluka o tome da li će građani plaćati više račune za struju zbog povećanja mrežnih usluga koje se odnose na energetske kompanije CEDIS i CGES. Ova ciijena bi trebala da važi od 1. januara 2023. pa naredne tri godine.
Kako je nedavno saopštio REGAGEN cijena električne energije će od 1. januara poskupiti 6,48 odsto, odnosno 1,73 eura u odnosu na ovu godinu za domaćinstva sa dvotarifnim mjerenjem. Oni su naveli da se ovi podaci odnose na trenutne rezultate obrade zahtjeva Crnogorskog prenosnog sistema (CGES), Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) i Crnogorskog operatora tržišta električne energije (COTEE).
„EPCG je kao odgovorna državna kompanija vratila u fokus građane, što je potpuno u skladu sa jednom odgovornom i realnom politikom firme. Podsjećanja radi, javnost je upoznata sa najgorom hidrološkom situacijom od kada se vrše mjerenja i da su raniji gubici bili izazvani isključivo iz tog razloga, a da je nakon obilnih padavina EPCG već počela da izvozi električnu energiju i ostvaruje milionske profite“, navodi Radošević.
On je naveo da je CEDIS-u u interesu da zaštiti građane i da postupa shodno pragmatičnoj poslovnoj politici te kompanije.
“Stoga, bez obzira na stavove Regulatorne agencije, naša kompanija neće tražiti povećanje komponenti računa za električnu energiju. Dakle, bićemo veoma odgovorni prema cijenjenim korisnicima. CEDIS će nastaviti sa svrsishodnim i racionalnim postupanjem u najboljem interesu građana, EPCG i države Crne Gore“, naveo je on.
Radošević, međutim, nije pojasnio na koji način CEDIS namjerava da nadomjesti sredstva koja bi obezbijedio povećanjem cijena prenosa električne energije.
U izvještaju Ministarstva kapitalinih investicija koji je usvojila Vlada 11. novembra se navodi da CEDIS i CGES zbog regulatornih pravila moraju kupovati struju na berzi za pokriće tehničkih gubitaka na mreži, po višestruko većim cijenama nego što taj trošak mogu pokriti iz sadašnjih stavki na njihovom dijelu računa za struju.
”Nabavka gubitaka za 2023. godinu u ovom trenutku CGES može da košta oko 80 miliona eura, dok će CEDIS koštati oko 180 miliona eura. Tržišno poslovanje CGES i CEDIS dovešće do neizbježnog minusa u poslovanju ovih kompanija pri čemu je istaknuto da je cijena električna energija za pokrivanje gubitaka za 2023. godinu na današnji dan oko 510 eura po megavatsatu”, navedeno je u izvještaju Ministarstva.
Vlada tražila povećanje cijene struje
Vlada Crne Gore usvojila je prije dvadesetak dana zaključke kojim traži da im Bord direktora Elektroprivrede dostavi informaciju zbog čega neće da traži povećanje cijena za potrošače u Crnoj Gori u narednoj godini kada zbog visokih cijene uvoza struje trpi višemilionske gubitke.
Usvojene zaključke predložilo je resorno Ministarstvo kapitalnih investicija na čijem čelu je Ervin Ibrahimović. Ibrahimović je naveo da je obaveza direktora da vode računa o kompanija i povećanju prihoda, a ne da brinu o socijalnom stanju građana – potrošača električne energije.
Ibrahimović je podsjetio da je EPCG je za devet mjeseci ostvarila gubitak u poslovanju od 57,6 miliona eura zbog toga što je u ovom periodu manjak struje usljed niske količine padavina uvoznu električnu energiju plaćala po prosječnoj cijeni od 281 euro po megavat satu, dok ga je građanima i ostalim potrošačima prodavala po cijeni od oko 50 eura. Zbog toga je ukupan uvoz električne energije iznosio 165 miliona eura, dok je planom bilo očekivano da to bude svega 32 miliona eura. U istom periodu prošle godine uvoz nedostajuće struje je koštao 45 miliona eura, kada je prosječna uvozna cijena bila 78 eura po megavat satu.
Ministarstvo ovim izvještajem predlaže EPCG da zatraži povećanje cijena jer bi po Zakonu i pravilnicima za izaračunavanje cijena na njega imali pravo.
Zbirni rezultat energetskih kompanija – minus 29 miliona
Zbirni poslovni rezultat svih osam državnih kompanija iz energetskog sektora za devet mjeseci ove godine je minus od 29 miliona eura, navodi se u Izvještaju.
EPCG je imala gubitak od 57,6 miliona eura, nova firma “Solar gradnja” od 1,8 miliona eura, CGES je ostvario profit od 19,7 miliona eura, a CEDIS je prikazao profit od 7,3 miliona eura.
U izvještaju se navodi da je CEDIS prikazao ovaj profit jer on EPCG-u nije plaćala struju po novim višim cijenama utvrđenim prema regulatornim pravilima, jer je na njih izjavio žalbe. I izvještaju se procjenjuje da bi gubitak CEDIS-a bio 10,9 miliona eura kada bi plaćao nove uvećane cijene.
Ibrahimović: Povećanje broja radnika i plata nije domaćinsko poslovanje
Ibrahimović je na sjednici Vlade naveo da je u energetskim kompanijama bilo prekomjerno zapošljavanje i povećanja zarada, što je povećalo troškove.
On je naveo da je u odnosu na kraj 2020. godine broj radnika u svim kompanijama povećan za 1.417 radnika ili za 40 odsto, kao i da je fond zarada u odnosu na prije dvije godine porastao za 16,6 miliona ili 25 odsto, te da je to nedomaćinsko poslovanje.
”Ako izuzmeno radnike iz Solar gradnje novih je zaposleno više od 800 što je previše”, rekao je Ibrahimović.
Prema podacima iz izvještaja broj radnika je na kraju 2020. godine u svih osam kompanija iznosio 3.566 a u septembru je bio 4.983.
Ovdje su u broj zaposlenih računati svi angažovani po bilo kojim oblicima – po ugovoru o djelu, dopunskom radu, preuzeti od agencija za posredovanje…. a ne samo zaposleni. Kod rasta fonda zarade se koristi iznos neto zarada računajući i onaj dio koji je porastao zbog programa “Evropa sad”.
Vlada Crne Gore usvojila i zaključak da EPCG treba da dostavi i analizu opravdanosti i održivosti poslovanja “Solar gradnje”, dok je Montenegrobonus zadužen da dostavi plan sa konkretnim mjerama za prevazilaženje krize u toj kompaniji.
EPCG je osnovala “Solar gradnju” kao uslužnu firmu koja treba da se bavi postavljenjem solarnih panela na krovovima potrošača prema programu “Solari”, a kao svoj prihod dobija naknadu od svakog postavljenog panela.
Nakon nabavke oprema, pribavljanja potrebnih dokumenata i završetka obuke prvih timova, montaža prve solarne elektrane izvršena je 23. juna u Nikšiću.
”Zaključno sa 30. avgustom, instalirano je 1000 kW (1 MW) solarnih panela kod građana (176 objekata), a od 01. 09. 2022. godine izvršena je ugradnja fotonaponskih sistema na 86 objekata kod fizičkih lica, ukupne snage 570 kW, dok su instalirani fotonaponski sistemi za 26 pravnih lica, ukupne snage 895 kW.
Dakle, do sada je zbirno instalirano fotonaponskih sistema ukupne snage oko 2,5 MW”, navedeno je u izvještaju.
Tako da je do pisanja ovog izvještaja Ministarstva, koji nije naveden u tekstu, “Solar gradnja” postavila ukupno 288 solarnih elektrana na krovovima građana i preduzeća.
Ova firma je na kraju septembra imala 553 radnika, od čega su ugovor za stalno imao svega 21 radnik.
V.M.
