LIDL U CG OTVARA PRVE MARKETE NAREDNE GODINE: Trgovinski lanci strahuju od obaranja cijena i “prebjega” radnika
Njemački globalni trgovački lanac Lidl, čiji je dolazak u Crnu Goru najavljen krajem prošle godine, prve markete u Crnoj Gori trebalo bi da otvori tokom 2023, kazali su iz Agencije za investicije za TV Vijesti.
Iako ne znaju koliko bi radnika Lidl trebalo da zaposli, očekuju da će njegov dolazak smanjiti cijene kao i da će na rafovima imati i domaće proizvode.
U Privrednoj komori strahuju za plasman domaće robe iako ističu da bi dolaskom Lidla konkurencija bila jača.
Podsjetimo, dolazak Lidla najavio je priije pet mjeseci bivši ministar ekonomije Jakov Milatović, nakon što je Lidl kupio dio zemljišta fabrike Radoje Dakić, gdje namjeravaju graditi poslovni objekat.
Lidl traži zemljište i u drugim crnogorskim gradovima, gdje bi gradio prodajne objekte. To je strategija koju je ovaj njemački gigant imao i prilikom otvaranja marketa u Srbiji i Hrvatskoj.
MILATOVIĆ: Lidl će otvoriti 20 objekata širom Crne Gore i zaposliti 1.000 radnika
Ministar Milatović je najavio da “Lidl” planira da zaposli oko hiljadu radnika u Crnoj Gori.
Milatović je tada rekao da je dobro što je Crna Gora interesantno tržište kompanijama poput “Lidla” a na primjedbe vlasnika “Volija” Dragana Bokana da će dolazak “Lidla” ugroziti poslovanje domaćih kompanija, premijer Zdravko Krivokapić je rekao da je konkurencija zdrava za biznis.
Nakon parlamentarnih izbora 2020. godine, pojavile su se spekulacije da “Lidl” ulazi u Crnu Goru kupovinom lanca “Voli” marketa što je iz te kompanije demantovano.
Šta će donijeti “Lidl”
Ukoliko pogledamo region, prije svega Hrvatsku, gdje je “Lidl” prisutan već 15 godina, i Srbiju gdje su prvi “Lidl” marketi otvoreni prije tri godine, domaći trgovci imaju razloga za bojazan da će im uzeti veliki dio kolača.
Strategija “Lidla” je da istovremeno otvara veći broj objekata, pa je, recimo u Srbiji, u “prvoj rundi” 2018. godine otvorio 16 marketa u 12 gradova i zaposlio preko 1,5 hiljada ljudi. Danas je u Srbiji preko 50 “Lidl” marketa.
U Hrvatskoj “Lidl” ima 103 trgovine, tri logističko distributivna centra i 3,2 hiljade zaposlenih. U obje države sarađuje sa lokalnim proizvođačima i plasira njihove proizvode.
Međutim, pripreme za ulazak na tržište Srbije počele su i prije desetak godina, kada je “Lidl” kupovao zemljište za gradnju objekata – što je prošle godine učinio u Crnoj Gori.
Za nepuna četiri miliona kupili su zemljište površine 13,2 hiljade kvadrata bivšeg “Radoja Dakića”. Ukoliko zadrže strategiju koju su imali u Srbiji, treba očekivati da “Lidl” kupi zemljište i u drugim gradovima, prije svega na primorju, ali i da se na otvaranje čeka još nekoliko godina.
Kada je njemačka kompanija “Lidl” otvorila svoje objekte u Srbiji, odmah je natjerala konkrenciju da snizi cijene, što je pokazalo da žalbe trgovaca na niske marže nisu opravdane.
Što se cijena u “Lidlu” tiče, one nisu značajno niže od konkurentskih, a čak su, kako tvrde oni koji su bili u “Lidlovim” radnjama u Njemačkoj, skuplje nego tamo.
Prebjeg radnika u “Lidl”
Ono što se desilo u Srbiji kada je otvoren “Lidl”, a što je izvjesno i u Crnoj Gori, je – masovni prebjeg radnika koji traže, ne samo veće plate, već i humanije uslove rada.
Dobar dio zaposlenih, od kasirki, preko mesara i menadžera, pohrlio je u Sribiji da se uhljebi u njemačku firmu, zbog boljih uslova rada.
Kao i u Crnoj Gori, domaći trgovci su eksploatisali radnu snagu, nisu plaćali prekovremeni rad, godišnji odmor je bio misaona imenica…
U njemačkoj firmi, međutim, priča je drugačija. Radi se puno, ali..
Iz “Lidla” često naglašavaju da ulažu u svoj najvažniji resurs, a to su zaposleni. “Lidl” je u Hrvatskoj tokom poslednje četiri godine na godišnjem nivou povećavao plate i ostale pogodnosti. Plate u “Lidlu” su iznad hrvatskog prosjeka, plaća se svaki minut prekovremenog rada, ulažu u edukacije, omogućavaju rotacije posla i međunarodne razmjene.
Zaposleni u “Lidlu” imaju dva slobodna dana sedmično, a dobijaju i dodatke na plate za vjerske praznike, regres, novčane nagrade, sezonski dodatak, imaju besplatne sistematske preglede…
Ne treba, svakako zanemariti da je Hrvatska u EU, ali i praksu međunarodnih kompanija da se “prilagode” lokalnim “običajima” ukoliko je to u interesu većeg profita.
Sa druge strane, gotovo je izvjesno da će njemačka korporacija poput “Lidla” donijeti dah zapadne korporativne kulture u trgovini.
V.M.
