NEMA VIŠE RUSKE NAFTE ZA SRBIJU: Od novembra katanac na JANAF, ovo su druge opcije
Iako se do juče vjerovalo da šesti paket sankcija EU, koji se odnosi na uvoz ruske nafte, neće dovesti do restrikcija ovog energenta, sada smo dobili informaciju koja donosi potpuni obrt.” Nema više ruske nafte za nas”, rekao je juče predsjednik Aleksandar Vučić, prenose srpski medji.
Praktično, Srbija od 1. novembra neće moći da se snabdijeva ruskom naftom preko Jadranskog naftovoda (JANAF) ili bilo koje luke ili morskim putem.
Sva sirova nafta koju Srbija uvozi dolazi tankerima do Omišlja na Krku i otuda se preko Jadranskog naftovoda transportuje za Srbiju, na rijeci Dunav. Odatle se preko Novog Sada nafta transportuje do rafinerije u Pančevu, gdje se dalje prerađuje. Do prije nekoliko mjeseci, gotovo dvije trećine nafte dobijali smo iz Iraka – oko 45 odsto ukupne količine uvoza. Iz Kazahstana nam je dolazilo 10 odsto nafte i iz Norveške oko 1 odsto. Iz Rusije je tankerima stizalo u prosjeku oko 15 odsto naših potreba, koja je poslednjih meseci bila inače značajno jeftinija na tržištu, piše Blic.
Upravo njena cijena, ali i strepnje od mogućih sankcija, su bile razlog što je Srbija u prethodnom periodu značajno povećala uvoz sirove nafte iz Moskve, sa prošlogodišnjih 16 na čak 60 posto. Zbog toga je i značajno smanjen uvoz iz Iraka, iz koga je prošle godine stizalo čak 47 posto sirove nafte ali i Kazahstana, koji je na srpskom tržištu bio zastupljen sa 10 posto.
Sa ovom mjerom EU, primorani smo da naftu pribavljamo sa drugih tržišta, što znači da će i za uvoznike, i u krajnjoj mjeri malim potrošačima trošak za naftu i njene derivate biti veći. Da je to tako pokazuje i podatak po kome je iračka nafta u prethodnom pereiodu bila i više od 30 dolara skuplja od ruske po barelu. Činjenica je međutim i da je nafta berzanska roba i da cijena isključivo zavisi od ponude i tražnje.
Ako se zna da će na iračko ali i druga tržišta morati da se usmjere i druge države iz Evrope koje su “crno zlato” uvozile iz Rusije, onda bi lako moglo da znči i veću potražnju ali i cijenu.
Miloš Zdravković, stručnjak za energetsku efikasnost, rekao nam je nedavno da će Srbija morati opet da se usmjeri ka nafti iz Iraka i Kazahstana i da taj zaokret može dovesti do nekih poremećaja.
“Nafta je berzanska roba, što znači da cenu određuju ponuda i tražnja. U ovom slučaju, kada će ruske nafte biti manje, posledice bi mogle biti pritisak na tražnju, a to bi moglo da dovede i do veće cene na berzi”, ocijenio je Zdravković za “Blic Biznis”.
Zabrana uvoza inače odnosi se na naftu koja se doprema brodovima, a od te mjere su privremeno izuzete zemlje koje nemaju izlaz na more, poput Mađarske, Bugarske, Češke i Poljske.
Srbija će morati da nađe način i da dopre do drugih država OPEK-a,organizacije zemalja izvoznica nafte koja je osnovana. Pored Iraka tu su i Alžir, Indonezija, Iran, Kuvajt, Libija, Nigerija, Katar, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Venezuela.
Šta je JANAF?
Jadranski naftovod je izgrađen 1979 godine kada je prvi tanker sa sirovom naftom stigao na terminal Omišalj na ostrvu Krk. To je tada bio dio Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. JANAF-om se distribuira nafta za potrebe rafinerija u Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Mađarskoj, Slovačkoj i Češkoj Republici.
