“Šokantna odluka dijela većine: Pariski klub i dalje će nas “guliti“, vratili smo svih 110 miliona, ali i dalje dugujemo 64 miliona”

Zbog šokantne odluke dijela parlamentarne većine da ne podrži amandman na Budžet za 2021. godinu, kojim je tražena saglasnost za reprogram starih nepovoljnih kredita i kredita za autoput, građani Crne Gore nastaviće da plaćaju enormne kamatne stope naslijeđenih kredita iz vremena bivše Jugoslavije, čime će biti manje novca za socijalne i druge potrebe u zemlji.

Kako navodi Ines Mrdović, pravni savjetnik pri NVO Akcija za socijalnu pravdu, radi se o više ranijih kredita, neki su još iz vremena bivše Jugoslavije, a od kojih su među najnepovoljnijim oni koji se tiču Pariskog kluba povjerilaca.

“Prema informacijama Nevladine organizacije Akcija za socijalnu pravdu (ASP), riječ je o 17 pojedinačnih kreditnih aranžmana. Koliko se radi o nepovoljnom dugu pokazuje podatak da je ukupan iznos angažovanog novca od Crne Gore bio nešto preko 110 miliona eura. Do aprila ove godine Pariskom klubu je za kamate plaćeno 65,4 miliona, a za glavnicu 46,4 miliona, što je ukupno 111,8 miliona. Međutim, stanje duga prema Pariskom klubu je do aprila iznosilo još nevjerovatnih 64 miliona”, navodi Mrdović.

 Kako dodaje, još jedan od nepovoljnih kredita je onaj prema Svis International banci, gdje je do aprila ove godine ukupan iznos povučenih sredstava bio 138,4 miliona.

Do istog perioda – kaže Mrdović – je za kamate plaćeno 24,7 miliona, a za glavnicu 96,3 miliona, što je ukupno 121 milion, dok je stanje duga prema toj banci i dalje ogromno i iznosi 42,1 miliona eura.

 “Upravo ovi primjeri najbolje ilustruju koliko su javne finansije zemlje „zarobljene“ pojedinim nepovoljnim kreditima. ASP ukazuje i da je Država Crna Gora, koja odavno uglavnom „živi“ od zaduživanja, do aprila imala dugovanja prema 24 inostrana kreditora. Ukupan iznos povučenog novca je pet milijardi eura, dok nije povučeno oko 420 miliona ugovorenih kredita”, navodi Mrdović. 

 Pojašnjava da je do istog perioda Država platila 1,46 milijardi eura glavnice, a za kreditne kamate još 620 miliona eura. Ova evidencija, kako kaže, ne obuhvata domaće kreditore, ali dovoljno govori o narušenim javnim finansijama zemlje, koje su u to stanje dovedene najviše zahvaljujući ranijim politikama, kojima se iz javnih sredstava prelivalo u privatne ruke, a „rupe“ su punjene kroz zaduživanja.

 “Međutim, ukoliko je postojala mogućnost da se refinansiranjem smanje obaveze za enormne kamatne izdatke, onda su narodni predstavnici (i vlasti i opozicije) morali voditi računa o tome i brinuti o javnom interesu, a ne postupati direktno na štetu svih građana ove zemlje, koji su, evo, duže od tri decenije najlakša „moneta za potkusurivanje“, kaže Mrdović.

Zaključuje da “dostojnost poslaničke funkcije dominantno uključuje donošenje odluka u korist građana, a da svi ostali aspekti te funkcije „padaju u vodu“ pred javnim interesom”.