DANAS JE SVETI LUKA: Običaji kažu da obavezno pogledate u nebo, a jednu stvar nikako ne treba da radite
Pravoslavni vjernici obilježavaju dva praznika, posvećena Svetom apostolu i jevanđelisti Luki i Svetom Petru Cetinjskom.
Pravoslavna crkva i njeni vjernici obilježavaju dva praznika, posvećena Svetom apostolu i jevanđelisti Luki i Svetom Petru Cetinjskom, koji su, iako predstavnici dvije različite epohe, svojim djelima zadužili pravoslavlje.
Jevanđelje po Luki je treće jevanđelje u Novom zavjetu. Smatra se da je napisano oko 60. godine
U osnovi hrišćanske propovedi su Jevanđelje po Luki i Dela Svetih apostola.
Sveti Luka je bio među prvim propovednicima hrišćanstva, savremenik Isusa Hrista i jedan od pisaca četvorojevanđelja.
Smatra se da je Sveti Luka lično poznavao Bogorodicu i da su tri ikone sa njenim likom koje je svetitelj naslikao najbliže njenom pravom izgledu, a poznata je “ikona u ikoni”, koja predstavlja Svetog Luku i ikonu Bogorodice koju svetitelj oslikava.
Slikarsko djelo ovog svetitelja, rodom iz Antiohije, jesu i ikone Svetih apostola Petra i Pavla, a crkva ga smatra osnivačem hrišćanskog ikonopisa.
Prema bogoslužbenom kalendaru Srpske pravoslavne crkve, ovaj dan nije obilježen kao zavetni, već je kao “crno slovo” svrstan u praznike od značaja za suštinu crkve.
Praznik je u narodu poznat kao Lučindan i česta je slava srpskih pravoslavnih porodica, a vjernici Svetog Luku slave i kao iscjelitelja i zaštitnika pojedinih zanata.
Kao svog zaštitnika slave ga i obrazovne ustanove, među kojima je i Akademija Srpske pravoslavne crkve za umjetnost i konzervaciju.
Sveti Luka je život okončao u 84. godini, kada ga, kako je zapisao vladika Nikolaj Velimirović, “zlobni idolopoklonici udariše na muke, Hrista radi, i obesiše o maslinu u gradu Tivi”.
Uspomenu na nedavno kanonizovanog Svetog Petra Cetinjskog, Srpska pravoslavna crkva slavi kao zavjetni praznik i “crveno slovo” u kalendaru.
Prema zapisu vladike Nikolaja, ovaj svetitelj je “cio svoj život viteški posvetio svome narodu”, boreći se da izmiri zavađena plemena i odbrani zemlju od spoljnih neprijatelja.
Oba posla uspešno je obavio, a srpska crkva i narod posebno slave njegovu pobjedu nad Napoleonovom vojskom u Boki i Dalmaciji.
OBIČAJI NA LUČINDAN
U Srbiji se na Svetog Luku koncima opasuju torovi da vukovi ne bi davili stoku, a kaže se i: „Ide Luka, eto vuka“ ili “Sveti Luka, sneg do kuka“, jer dolazi zima tokom koje vukovi dolaze do sela. U južnoj Srbiji se po prvom gostu koji uđe u kuću na Lučindan gata kakva će zima ili godina biti. U Crnoj Gori kažu da je duga na nebu pojas Svetog Luke i da, ukoliko je vidite, to znači da sveti Luka moli boga za nas.
Na Lučindan se puštaju ovnovi da skaču na ovce, a čobanima se daje svečana i bolja užina ili im se nose pite, koje u Hercegovini zovu pazarice. Kada ovca “zateže”, kažu da će biti teška zima. Ako ovce lakše primaju ovnove, vjeruje se da će proleće ranije doći.
Danas ne smijete da budete prijeki i nervozni jer je Sveti Luka bio blag i miran, uvijek pomagao ljudima.
