DANAS SU BOŽIĆNE POKLADE, DAN PRAŠTANJA I VESELJA: Ovo je običaj na današnji dan, posebno ako planirate da postite
Pravoslavni vjernici danas obilježavaju Božićne poklade.
Ovaj praznik posvećen je Svetom apostolu Filipu i poslednji je dan kada je dozvoljeno jesti meso i bijeli mrs u ovoj godini.
Od sjutra počinje Veliki božićni post, koji će trajati sve do Božića, 7. januara. Takođe, ovaj praznik se ponekad naziva Filipovim postom.
Sveti apostol Filip, rodom iz Vitsaide kraj jezera Galilejskog, propovijedao Jevanđelje u Aziji i u Grčkoj, u kojoj su Jevreji htjeli da ga ubiju, ali ga je Bog spasao moćnim čudesima. Arhijerej jevrejski krenuo je na Filipa da ga bije, ali odjednom oslijepi i sav pocrni.
Stradao je u 86. godini tako što su njega i Vartolomeja neznabošci razapeli na drvo. Ljudi su potrčali da ih skinu ali uspjeli su da spasu samo Vartolomeja, dok je Filip izdahnuo.
Za ovaj praznik vezuju su brojni običaji.
Na ovaj dan trebalo bi pripremiti bogatu večeru i veseliti se sa svojim ukućanima.
Božićne poklade predstavljaju gozbe, koje obiluju različitim narodnim običajima.
Prema narodnom vjerovanju, smatra se da su Poklade dan za praštanje i veselje, pa se priređuju povorke maskiranih igrača, koje uz buku i svirku obilaze naselja i izvode različite trikove.
Običaj je i da se poklade obilježe bogatom trpezom, s obzirom da sjutra, 28. novembra počinje Božićni post koji se završava na Božićno jutro.
U nekim krajevima vjerovalo se da su na današnji dan demoni i zle sile posebno aktivni, te se okupljaju oko domova – zato su bacali ljuske od jaja u vatru, tabane trljali bijelim lukom, a djeci bi oblačili prevrnute pidžame prije spavanja.
Nekada je bio običaj da se za poklade organizuju i maskirane povorke na ulicama u kojima bi se najčešće okupljali mladići, a potom pjevali, zvonili i pravili galamu ne bi li odagnali zle sile. Seljani bi maskirane povorke, takozvane mačkare, darivali mesom, kolačima, slaninom… Takođe, palile bi se obredne vatre i ritualno preskakale ili bi se oko njih igralo kolo, u inat zlu. Zanimljivo je da su ovi običaji još uvek „živi“ u nekim delovima Srbije.
Kod Vlaha praktikuje se običaj preskakanja vatri i igranja oko njih.
Poslije Poklada počinje post tjelesni i duhovni. Tjelesni post podrazumijeva uzdržavanje od mrsne hrane, hrane životinjskog porijekla i alkoholnog pića.
