NARODNA VJEROVANJA NA VELIKU SUBOTU: Šta se ne smije, a šta obavezno treba uraditi!
Danas je Velika subota ili strasna subota – hrišćanski praznik posvećen uspomeni na pogreb Isusa Hristosa i njegov silazak u Ad. Ona je dio strasne sedmice i uvod u Vaskršnje praznike.
Hristos je toga dana bio tijelom u grobu, a duhom u Adu, a u isto vrijeme “na prijestolu bio sa Ocem i Duhom, samim tim što je On sveprisutni Bog, neodvojiv od druga dva lica Svete Trojice”.
Na taj dan je Isus Hristos pokazao da je došao kraj starom vijeku koji je bio obilježen svetkovanjem subotnjeg dana, i otpočeo novi vijek u kome se svetkuje dan njegovog vaskrsenja.
Velika subota je dan uoči Vaskrsa u kome se završavaju poslovi neophodni za doček velikog praznika. Sprema se i čisti kuća, pripravlja svečana odjeća, u nekim krajevima se na ovaj dan boje jaja, po pravilu izjutra obavezno prije izlaska sunca.
U nekim mjestima se mijesi kolač – vaskršnjak – okićen bosiljkom, kao i manji kolačići.
U nekim krajevima se mijese kolačići koji se posle bdenija nose na groblje. Grob se preliva vinom i okadi.
Na veliku subotu se ne radi u polju i žene ne rade ručne radove.
Vjeruje se i da bi danas trebalo da se učini kakvo dobro ili milosrdno djelo da bi “nekome krenulo”.
U Republici Srpskoj, Popovom polju, Veliku subotu zovu i Crvena subota i tada “maste”, odnosno boje jaja u crveno.
U kućama koje su imale smrtni slučaj, jaja se farbaju u tamno crveno, crno ili “maste” u čađi.
Jaja, shodno narodnom vjerovanju valja da boji isključivo ženska čeljad.
