SJUTRA JE NAJRADOSNIJI HRIŠĆANSKI PRAZNIK: Čim ustanete, nipošto nemojte zaboraviti da uradite ovo!

Pravoslavni vjernici sjutra slave Božić – najradosniji hrišćanski praznik kojim se proslavlja rođenje Isusa Hrista.

Božić, zajedno sa Uskrsom i Duhovima, spada među tri najveća hrišćanska praznika.

Prema Bibliji, Isus Hristos je Sin Božji, kojeg je rodila Djeva Marija blagodaću Svetog duha u gradu Vitlejemu. Poslije Blagovijesti, Marija je bila zaručnica srodnika Josifa.

Car Avgust zapovijedio je popisivanje stanovništva, pa su Josif i Marija iz Nazareta krenuli u Vitlejem. Zbog gužvi nisu mogli naći mjesto u svratištima, pa su na kraju završili u pećini pastirskoj ili štali, gdje se Isus rodio.

Anđeli su pastirima dojavili vijest o Isusovom rođenju, pa su prvi vidjeli dete. Poslije je zvijezda repatica dovela mudrace svijeta tri kralja do Isusa.

Proslavi Božića kod pravoslavnih vjernika prethode Tucindan i Badnji dan. Tucindan je dan kada se priprema pečenica, a na Badnji dan se badnjak siječe i unosi u kuću.

Stari običaj je bio da se na dan prije Božića unesu tri velika panja koja simbolizuju Svetu trojicu i postave pored ognjišta. Iz njihove vatre palile su se sveće, a često bi se u vatru u kojoj su ti panjevi gorjeli dodao dio gozbe i pića. Njihova vatra trebalo je da donese mir i dobro ukućanima.

Na Božić hrišćani, čim ustanu, idu na bogosluženja. Pravoslavni idu na jutrenje i Liturgiju, pričešćuju se, a zatim dolaze kući, gdje je spremljena bogata trpeza.

Tog dana praznuju u svom domu sa polaznikom (izabranim gostom – uobičajeno je da je to muško kršteno dijete).

Žene su dan prije pripremile bogati božićni jelovnik, a ručak je bio svečan i bogat pa je za stolom okupljao cijelu porodicu. Jelo se voće, povrće, meso, razne pečenice, hljeb, peciva i brojna druga jela.

Poslije ručka odlazilo se čestitati rodbini i prijateljima, a potom ostalim mještanima. Koledanje ili čestitarenje činilo se pjevajući tradicionalne božićne pjesme, a čestitare bi se često darivalo.

Mladići su djevojkama često kao tradicionalni božićni poklon poklanjali tzv. božićnicu, ukrašenu jabuku.

Prvi posjetilac koji bi posjetio kuću na Božić, tzv. polaznik ili položajnik, trebalo bi da je zdrav, krepak, veseo što bi domu donijelo sreću. Često su se unaprijed domovi dogovarali o “slučajnom” posjetiocu kako se ne bi izazvala nesreća. Ako bi pak na Božić padala kiša, vjerovalo se da će uroditi sve što se okopa motikom.

(Telegraf.rs)