(FOTO) TAJNA TORINSKOG POKROVA: Da li je na njemu lik ISUSA HRISTA?
Torinski pokrov je lanena tkanina na kojoj se nalazi lik čovjeka za koji mnogi hrišćani u svijetu vjeruju da je niko drugi do sam Isus Hrist, utemeljitelj najmnogoljudnije i najrasprostranjenije religije na svijetu – hrišćanstva.
Pokrov koji se čuva u sabornoj crkvi Svetog Jovana Krstitelja uTorinu, u sjevernoj Italiji, prvi put se u javnosti pojavio u drugoj polovini 14. vijeka, mada postoji mogućnost da je u pitanju tkanina koja je opisivana i ranije, i nazivana drugačijim imenima; konkretno, moguće je da u pitanju “Slika iz Odese”.
Rimokatolička crkva nije formalno gledano ni prihvatila Torinski pokrov kao autentičan, niti ga je odbacila. No, ipak, papa Pije XII ga jeste 1958. godine priznao kao objekat kojim se obožava “Sveto lice Isusovo”, a u skorije vrijeme su ga pape Benedikt XVI i Franja opisali kao “ikonu”, dok ga je prvi poljski papa, Jovan Pavle II, nazvao “ogledalom jevanđelja”.
Prije nego što se pozabavimo pitanjem njegovog datiranja, odnosno, pitanjem njegove autentičnosti, a potom i pitanjem nastanka lika na samom pokrovu, i drugim tajanstvenim i neobjašnjivim fenomenima vezanim za njega, pokušaćemo da vam opišemo o čemu se tačno radi (pošto vam sama fotografija koju prilažemo neće sve kazati).
Lijevo: Torinski pokrov vidljiv golim okom. Desno: negativ sa likom čovjeka za koji mnogi hrišćani vjeruju da je Isus Hrist. Foto: Wikimedia Commons/ Dianelos Georgoudis
Torinski pokrov je pravougaon, a dimenzije su mu 4,4 x 1,1 metar. Tkan je unakrsno metodom riblje kosti, a najposebniji je po blijedom, smeđem liku koji se na njemu nalazi, liku čovjeka sa bradom i brkovima, kosom podijeljenom po sredini, koji drži šake preko prepona.
Čovjek je mišićav i visok; neke procjene kažu da je bio visok i 188 centimetara. Crvenkaste fleke pokazuju mnogobrojne povrede na njegovom tijelu, a forenzičari su ustanovili još neke stvari.
Recimo, jedan ručni zglob posjeduje trag okrugle rane nastale probadanjem; drugi se ne vidi jer je prekriven prvim. Na njemu je takođe trag probadanja oštrim predmetom u predjelu grudnog koša(što se po hrišćanskom predanju dogodilo Isusu kada ga je kopljem probio legionar po imenu Longin, koji je nakon toga postao hrišćanin). Tu su takođe i tragovi povreda oko čela, po trbuhu i nogama, oteklo lice, i tako dalje.
Negativ cijelog Torinskog pokrova, prednje i zadnje strane. Da li vam ovo izgleda kao Isus Hrist? Foto: Wikimedia Commons
Detalje je golim okom praktično nemoguće vidjeti i tek je maja 1898. godine italijanski fotograf Sekondo Pija shvatio šta se na pokrovu zapravo nalazi, kada mu je dozvoljeno da načini fotografiju, i kada je pogledao negativ slike. On je tako postao prva osoba koja je vidjela potpuni lik Isusa Hrista, ili lik nekoga za koga ljudi vjeruju da je Isus Hrist.
Značajno je posebno to što ovo implicira da je u pitanju nekakav negativ, ali kakav tačno – to je misterija. Misterija je i kako je nastao: to niko ne zna pouzdano da kaže. Hipoteza je bezbroj, a paranormalni način je najprostije objašnjenje.
Sveta stolica je 1988. godine dozvolila Oksfordskom univerzitetu, Univerzitetu u Arizoni i švajcarskom Federalnom institutu tehnologije da obave tri odvojena ispitivanja korišćenjem metode datiranja pomoću radioaktivnog ugljenika (u nastavku: radiokarbonsko datiranje).
Fotografija cijelog Torinskog pokrova na kojem je skriven lik čovjeka za koga mnogi vjeruju da je Isus Hrist, koji postaje vidljiv tek na negativu. Foto: Wikimedia Commons/Giuseppe Enrie, 1931
Oni su zaključili da sa 95 odsto sigurnosti mogu da kažu da je pokrov nastao između 1260-1390. godine. Međutim, pokrov je oštećen u požaru 1532. godine, zbog čega je radiokarbonsko datiranje vrlo sporno, budući da iskrivljuje vrijeme. Takođe, mnogi smatraju da je uzet dio pokrova koji je dodat u srednjem vijeku prilikom njegove popravke. Postoje brojne slične kritike.
Sa druge strane, tekstilni stručnjak Mehtilda Fluri-Lemberg kaže da je način izrade ovog pokrova podudaran sa onim koji je pronađen u blizini tvrđave Masada u blizini Mrtvog mora, a koji je datiran u 1. vijek.
Sporenja i dalje traju, ali treba vjerovati u nauku: u jednom trenutku uspjeće da odgovori na sva pitanja koja Torinski pokrov postavlja. Do tada, ostaje vam da vjerujete ili da ne vjerujete.
(Telegraf)
