Prije prihvatanja hrišćanstva, ljudi su praktikovali paganske običaje, od kojih narod ne može da se otrgne ni dan-danas. Mnoga od tih narodnih vjerovanja odnose se na dane u nedelji, za koje, vjerovali ili ne, važe posebna pravila!
Četvrtak je tako okarakterisan kao dan koji je povoljan za gotovo sve aktivnosti i za započinjanje novog posla. Razlog može da bude taj što je Jupiter njegov vladalac.
On je dobrotvor, koji osigurava dugotrajnu sreću i napredak, pa ne čudi što su se u prošlosti ljudi upravo vjenčavali četvrtkom, sa ciljem da umilostive Jupitera.
Ovaj dan je takođe povoljan za one koji bi da se bave visokim obrazovanjem, da ugovaraju važne poslove, da zaključuju bitne ugovore, da obavljaju novčane transakcije…
U pitanju je dan koji je najpovoljniji za veze sa inostranstvom i dugoročno planiranje.
Ipak, i na ovaj dan postoji određena bojazan za one koji se ne pridržavaju uvreženih pravila. Tako se ne preporučuje kosidba četvrtkom, jer se vjeruje da će marva prestati da napreduje. U nekim krajevima žene i djevojke četvrtkom uveče ne rade ništa, jer je u pitanju “dan uoči petka”, te ne valja raditi.
Neki četvrtci imaju svoja naročita imena, na primjer onaj koji pada prve nedjelje Velikog posta naziva se – Tudorov. Tu je i četvrtak u Strasnoj nedjelji, koji se zove Veliki četvrtak, zatim prvi četvrtak po Uskrsu, koji se zove Svijetli. Oni od Uskrsa do Spasovdana zovu se Veliki, a u Rusanoj nedjelji zove se Rusani četvrtak.
Spisak zabrana najduži je na Veliki četvrtak, koji se u nekim krajevima slavi kao slava orača, kada oni odlaze na njive sa zaprežnom stokom, ali ne rade ništa. Veselja nema, već samo okupljanja.
Na one koji seju, rade u polju ili bašti na Veliki četvrtak, vjeruje se da će se obrušiti led.
(Telegraf.rs)
