Pogledajte u koje tačno vrijeme prestaje post

Badnji dan je i poslednji dan Velikog Božićnog posta. Iako se po vizantijskom računanju vremena, koji  Pravoslavna crkva koristi, dan završava u 17 sati, kada je u pitanju post, to ne važi.

Vjernici koji poste moraju da sačekaju ponoć i to samo ako ne žele da se pričeste.

– Oni koji poste, treba da se pričeste, a to mogu tek posle Božićne liturgije, koja je ujutru, na Božić. Dakle, ne smiju mrsiti prije toga. Ni voda se smije piti.

– Vjernici dakle tek na Božić, posle liturgije, smiju da se omrse.

Jerej Nišavić ističe važnost prisustva vjernika na liturgiji. I dodaje da je svaki pravoslavni hrišćanin u obavezi da posti.

Foto: Tanjug/Miloš Milivojević

Prema njegovim riječima, ima nekih običaja koje građani više vezuju za običaje, a manje za vjeru, što je pogrešno, a post je među njima.

Vjeruje se da je na Badnji dan obavezno vraćanje pozajmljenih stvari jer, u protivnom, neće biti vraćene čitave godine. Najvažniji ritual za Badnji dan je sječenje badnjaka i njegovo unošenje u kuću.

Na Badnje veče trpeza je posna, ali bogata i prethodi joj četrdesetodnevni post. Treba da obiluje jelom i pićem da bi i Nova godina bila rodna i puna izobilja. Nekim jelima se pridavao poseban, magijski značaj, a ona se smatraju i obaveznim: med, bijeli luk, pasulj, kupus, riba, voće – orasi, lješnici, jabuke, suve šljive, suve kajsije.

Foto-ilustracija: Profimedia

To veče se u kući očekuju “domaći”, “domaći pokojnici” ili “domaći duhovi”. Svi preci su s ukućanima, zato je večera tiha da se ne bi otjerali i zato se tri dana s trpeze ništa ne prikuplja, ne sklanja se, ne čiste se ni mrve, nego samo donosi pa se čak ni ne čisti po cijeloj kući. Badnjedanska večera je jedna od najvažnijih večera u čast mrtvima i jedan dio svakog jela se ostavlja za pokojnike. Večera se kadi da bi se za večerom spojili i živi i pokojni.

(Telegraf.rs)