ITA ORA: O Holivudu, ljepoti, i smrti u Crnoj Gori
Ita Rina je glumica čije se ime najčešće pogađa u ukrštenici. Ali, iza ovog imena krije se čudesna sudbina još čudesnije umjetnice koja se kroz život više puta odricala – prvo toplog kućnog doma, dva puta vlastitog imena, a potom i velike životne šanse, piše Blic.
Prvi izbor za mis Jugoslavije održan je 1926. i tada se čulo za Italinu Lidu, odnosno Idu Kravanju iz Divače kod Trsta.
Ida je pobijedila na izboru za mis Ljubljane, a zatim postala i mis Slovenije.
Njoj je, ako je sudeći po pričama koje su ostavljene u amanet iz starih vremena, majka zabranila učešće na finalnom izboru za najljepšu Jugoslovenku, ali je ona posljednjim vozom stigla u Zagreb u trenutku kada je žiri već birao najljepšu od tri finalistkinje.
Međutim, mladoj gospođici Kravanji je taj dolazak u Zagreb promijenio život. Njenu ljepotu primijetili su njemački filmski producenti, pa je nakon kraćeg ubjeđivanja sa majkom, koja joj je branila put u Berlin, tada 20-godišnja Ida pobjegla od kuće i vozom otputovala za Berlin, gdje je potpisala ugovor sa jednom producentskom kućom.
“Kamere su počele da zuje. Svuda oko mene bili su kablovi. Neki potpuni stranci piljili su u mene, došaptavajući se među sobom. Govorili su mi da vrištim, da se smijem, mašem i plačem. Mislim da sam najprirodnije izgledala u scenama u kojima sam plakala. Bilo je dovoljno samo da se prisjetim koliko sam daleko od kuće i kako sam obmanula majku”, prisjećala se Ita svog prvog iskustva.
Kada je poželjela veću ulogu, raskinula je ugovor i potpisala novi sa drugom produkcijskom kućom, koja je od nje zahtjevala da promijeni ime. Tada se „rodila“ glumica čije je ime poznato ljubiteljima ukrštenih riječi – Ita Rina.
Dva najznačajnija filma Ite Rine su “Erotikon” iz 1929, priča o zavedenoj i napuštenoj ćerki čuvara željezničke stanice u češko-njemačkoj koprodukciji, koji je, pored nje, proslavio i mladog češkog reditelja Gustava Mahatija, i češki klasik “Tonka zvana vješala”. U ovom filmu iz 1930. Ita je glumila prostitutku koja ispunjava posljednju želju ubici osuđenom na smrt i provodi s njim noć pred pogubljenje.
Želio ju je Holivud ali je zbog vjerenika rekla “ne”. Na vrhuncu slave, 1931, glumica se udala za inženjera Miodraga Đorđevića. Namjeravala je da napusti glumu, a promijenila je i vjeru, prešavši u pravoslavlje. Poslije vjenčanja promijenila je ime u Tamara Đorđević i nastavila je da živi u Beogradu.
Bila je i veliki patriota, većina njenih filmova je snimnljena u Jugi, a malo je nedostajalo da zbog patriotizma završi u nacističkom zatvoru.
Tada joj je u pomoć pritekao tadašnji ambasador Kraljevine Jugoslavije u Berlinu, a kasnije i nobelovac – Ivo Andrić.
Sve se desilo u leto 1939, tokom snimanja filma “Centrala Rio”. Ita je u to vrijeme morala da dokazuje i da nije Jevrejka.
Na snimanju je uz nju neprestano bio neki gestapovac, koji je ubrzo počeo sa verbalnim provokacijama na temu Jugoslavije. Ne znajući ko je taj čovjek, Ita se s njim žestoko posvađala. Ovo je bilo prilično opasno jer su gestapovci hapsili koga i kako su htjeli, što se desilo i mnogim glumcima. Kada je otkrila ko je ovaj čovjek, Ita se obratila tadašnjem ambasadoru Kraljevine Jugoslavije, Ivu Andriću, koji joj je savjetovao da se hitno vrati u domovinu. Pošto je već snimila svoje scene, odmah je spakovala kofere.
Njena posljednja uloga bila je u filmu “Rat” u kojem je glumila sa Batom Živojinovićem.
Ita je imala sina i ćerku, a šezdesetih se povukla iz javnog života i preselila se u Budvu. Preminula je u maju 1979. tokom velikog zemljotresa od asmatičnog napada. Sahranjena je u Beogradu na Novom groblju.
(Blic)
