SLAVIMO SVETOG VARTOLOMEJA: Evo šta po narodnim vjerovanjima znači ako danas bude oblačno i kiša!

Kao i Isus, prije smrti pretrpio je ogromne muke – neznabošci su ga uhvatili, razapeli na krst, odrali kožu i na kraju odsjekli glavu. Nakon smrti, hrišćani su njegovo tijelo skinuli sa krsta i časno položili u jedan olovni sanduk. Nije prošlo mnogo, a mjesto počivališta Svetog Vartolomeja počeli su da pohode mnogi bolesni jer se pričalo da tu svako ko iskreno vjeruje i pokaje se može pronaći iscjeljenje.

Tada neznabošci oteše od hrišćana kovčeg sa moštima i baciše ga u more kako bi spriječili širenje kulta Svetog Vartolomeja. Voda je po legendi donijela sanduk do Liparskih ostrva, gdje ga je episkop Agaton sahranio u hramu.

Ipak, ni to nije bio kraj puta ovog apostola. Za vreme neprijateljskih osvajanja, mošti Svetog Vartolomeja su u 9. vijeku prvo prenesene u Benevento pa u Rim gdje se i danas nalaze. Pravoslavni vjernici upravo sjećanje na ovaj prenos obilježavaju na današnji dan.

U našem narodu ovog apostola zovu i Vratoloma (Vrtoloma) i poštuju ga kao strogog, ali pravičnog svetitelja koji čuva usjeve. Vjeruje se da Vartolomej ne prašta nevjernicima koji danas rade, zbog čega rizikuju da im svi radovi u njivi propadnu. Narod kaže: “Smlatiće te kao Vrtoloma prasku!”.

U nekim djelovima Srbije vjeruje se da, ako radite na Vratolomu, postoji opasnost od poplava, grada i oluje. Slično, ako je danas oblačno vrijeme, smatra se da to najavljuje lošu godinu za ratare i sve koji žive od obrađivanja zemlje.

Slično, djeci se danas brani da se penju po drveću, da ne bi slomila vrat, zabranjuje se kupanje u rijekama, a ženama da “bućkaju” mlijeko.

U selima u Šumadiji veruju da svetac liječi od padavice, pa bolesni idu u obližnji manastir, kako bi se pomolili, dok u topličkom kraju smatraju da Sveti Vratoloma i Sveti Sava danas sjede na planini i čuvaju sve njive kako ne bi bilo neke štete. Tek kada oni prilegnu i zadrijemaju, može doći do oluje, ali to se rijetko dešava.

(dnevno)