DA LI STE ZNALI: U čemu je stvar sa antibioticima?
Kijate, kašljete, curi vam nos, suze vam oči, boli vas svaki dio tijela i sve ukupno se loše osjećate? Ovo vam se sigurno dešava bar nekoliko puta godišnje. A koliko vam se puta desilo da u takvom stanju odete kod svog ljekara očekujući magične pilulice koje će sve to da riješe, a on vam ih ipak ne da?
U čemu je problem sa tim antibioticima i zašto ne možete da ih dobijete kada mislite da su Vam potrebni?
Za početak, treba reći da nije svaka infekcija prouzrokovana bakterijama. Vrlo su česte i virusne infekcije na koje antibiotik uopšte neće djelovati. Ako tada uzmete antibiotik, unijećete lijek koji vam ni malo ne pomaže a pritom, kao i svaki lijek, može da ima neke neželjene efekte kao što su na primer alergije, koje antibiotici u odnosu na druge grupe ljekova dosta često izazivaju. Ovdje treba napomenuti da infekcija koju je prvobitno izazvao virus i koja je iscrpila odbrambene snage organizma može zatim da se nastavi bakterijskom infekcijom, što se naziva superinfekcija. Ovdje već antibiotik može da pomogne ali ga nikako ne treba uzeti istog momenta kada osjetite prvi simptom.
Najvažniji razlog zašto ne treba uvijek kada ste prehlađeni na svoju ruku da uzimate antibiotike je pojava koja se naziva bakterijska rezistencija. Da je ovo globalni problem pokazuju i procene Svijetske zdravstvene organizacije (SZO) da, ako se ovakav trend u upotrebi antibiotika nastavi, moguće je da nam već za par desetina godina ponestanu antibiotici za borbu protiv teških infekcija, naročito onih nastalih u bolničkim uslovima. Šta je zapravo ta bakterijska rezistencija?
Bakterije, ma koliko sićušne bile, kao i sva druga živa bića posjeduju sposobnost da se mijenjaju kako bi preživjele u različitim uslovima. Tako one razvijaju i raznovrsne mehanizme da izbjegnu, kako imunske mehanizme čovjeka, tako i mehanizme kojima antibiotici zaustavljaju njihov rast ili ih ubijaju. One to rade tom brzinom i sa takvom efikasnošću da je to zaista zadivljujuće. Nažalost, za stvaranje novih antibiotika koji ce moći da se uspješno hvataju u koštac sa ovako “inteligentnim” bakterijama potreban je poprilično dug period. Pritom su ti ljekovi uvek skuplji od prethodnih, a gotovo od momenta kada se sintetišu i započne njihova upotreba već se pojavljuju i bakterijske vrste koje uspevaju da izbjegnu njihovo dejstvo.
Nastanku bakterijske rezistencije doprinosi nekontrolisana i česta upotreba antibiotika, čak i kada oni zapravo nemaju efekta, ponavljana upotreba istih ljekova kao i prerano prekidanje antibiotske terapije. To znači da, iako ste dobili magične ljekove i oni su djelovali pa se Vi već posle dva dana osjećate “kao novi” ne prekidajte terapiju već nastavite onoliko koliko vam je Vaš ljekar savetovao. Iako se Vi osjećate bolje, što znači da je zaustavljen rast bakterija i smanjen njihov broj i efekti, to ipak pogoduje nastanku rezistencije.
Do nedavno ste antibiotik po izboru mogli da kupite u svakoj apoteci, bez ikakvog recepta ili preporuke ljekara, kao bilo koji drugi proizvod u bilo kojoj prodavnici. Danas to ni kod nas ne ide više tako lako, zahvaljujući strožijim propisima i kontroli. I to nije nikakva zavera ljekara, farmaceuta i čitavog zdravstvenog sistema protiv svakog pojedinca baš onda kada se osjeća loše i pomoć mu je potrebna. Štaviše, to osigurava da nam u situacijama kada smo naročito podložni infekcijama kao što su na primer operacije, opekotine, druge bolesti koje slabe imuni sistem, antibiotik koji dobijemo zaista i pomogne.
U suštini, stvar sa antibioticima Vam je isto kao i sa, recimo, reciklažom, mali korak za svakog od nas, a veliki za čovječanstvo.
(doktor.rs)
