TREBA ZNATI: Ovih nekoliko stvari neurolozi govore samo prijateljima
Ne sjekirajte se zbog toga što zaboravljate stvari. “Kad mi se prijatelji požale da ih brine to što ujutru ne mogu da se sjete gde su ostavili ključeve, na primjer, ja ih podsjetim da je zaboravljanje najnormalnija stvar na svijetu. Ljudi imaju ograničen ‘kapacitet’ memorije, tako da je prirodno da ne pamtite baš sve. Dakle, ako ujutru jurite ključeve po kući, ili povremeno zaboravite na neki dogovor, to je samo znak da ste – ljudsko biće. Šta je razlog za zabrinutost?
Ako zaboravljate zaista važne stvari i uznemireni ste zbog toga, ili vam se često dešava da pričate istu stvar po ko zna koji put, a da toga niste svjesni dok vam neko ne skrene pažnju, ne bi bilo loše da posjetite ljekara. A ključevi koji “nestaju”? To ćete najlakše riješiti ako se u trenutku kad uđete u kuću fokusirate na to da spustite ključeve na određeno mjesto, umjesto da istovremeno razmišljate šta ćete praviti za ručak ili koga treba da pozovete telefonom”, kaže dr Dejvid Knopman sa Mejo klinike.
Ljekovi protiv bolova mogu da pogoršaju glavobolju. “Kad čujem da ljudi uzimaju ljekove protiv bolova na bazi ibuprofena ili aspirin svaki put kad ih zaboli glava, ponekad i tokom više dana, kažem im da to ne rade. Ako često pijete ljekove protiv bolova na svoju ruku, može se desiti da vas glava boli jer ste se navikli na tablete. Tijelo na sličan način reaguje i kad preskočite jutarnju kafu, ako je kafa čim otvorite oči dio vaše uobičajene rutine. Ako često imate glavobolje, možda ne bi bilo loše da razmotrite alternativne metode liječenja, poput akupunkture”, savjetuje dr Orli Avitzur, urednik stručnog magazina američkog Udruženja neurologa, “Neurologija danas”.
Nisu ukrštenice jedino što pomaže da sačuvamo oštrinu uma. “Komšinica mi se požalila da iako zna da su ukrštenice i sudoku dobri za očuvanje bistrine uma ne može da se natjera da ih riješava jer ih prosto ne voli. Postoji toliko stvari koje pomažu u očuvanju mentalnih funkcija, da stvarno ne morate da se mučite radeći nešto što vas ne zanima. Prosto izaberite drugu aktivnost. Čitanje, bavljenje nekim ručnim radom, druženje sa ljudima – sve to pomaže nam da ostanemo bistrog uma i u poznim godinama”, savjetuje dr Knopman.
Ne izbjegavajte čokoladu. “Antioksidanti kojima je kakao bogat poboljšavaju cirkulaciju krvi u mozgu i pozitivno uitiču na memoriju. Ja svakog jutra dodam malo nezaslađenog kakao praha u kafu”, kaže neurolog dr Ričard Ajzakson.
Što je dobro za srce, dobro je i za mozak. “Redovno provjeravajte krvni pritisak, holesterol i vodite računa o tjelesnoj težini”, savjetuje dr Merilin Albert iz Dons Hopkins bolnice.
Fejsbuk je OK. “Kad mi se prijatelji žale da iako znaju da gube vrijeme ‘viseći’ na društvenim mrežama ne mogu da odole tome, kažem im da to i nije tako loše. Društveni angažman je dobar za zdrvalje mozga, pa čak i ako je riječ o ‘virtuelnom’ kontaktu. Nedavna studija pokazala je da ljudi koji imaju više prijatelja na Facebooku imaju bolju memoriju”, kaže dr Ajzakson.
Naučite da se nosite sa stresom. “Hormoni koje tijelo luči kad smo pod stresom negativno utiču na naš mozak. Zato je važno da pronađete tehniku relaksacije koja vam odgovara i koja će vam pomoći da se borite sa napetošću. Da li će to biti meditacija, vježbanje, šetnja, pisanje dnevnika, razgovor sa prijateljima ili nešto sasvim drugo, odlučite sami”, zaključuje dr Albert.
(Srbija danas)
