ASK ne može da “češlja” bankovne račune funkcionera
Bankovni računi javnih funkcionera u ovom trenutku su izvan opsega kontrole Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), čak i onda kada su nosioci javnih ovlašćenja dali saglasnost za takav vid provjere njihovih finansija.
To su “Danu” potvrdili iz ASK, objašnjavajući da je takva situacija posledica nedostatka jasnog zakonskog okvira koji bi omogućio da njihovi kontrolori provjeravaju bankovne račune funkcionera.
U situaciji kada je i digitalna imovina javnih funkcionera mimo radara Agencije, sada se dodatno sužava opseg kontrola ASK. Iako se očekivalo da će ASK imati mogućnost da podatke s bankovnih računa funkcionera provjerava i bez njihove izričite saglasnosti, odnosno da će dozvola za pristup biti podrazumijevana, situacija je takva da je ASK ostala i bez nadležnosti koju je imala godinama.
Najavili su da će, u skladu sa Planom provjere za 2025. godinu, u drugom kvartalu otpočeti sa redovnom provjerom tačnosti i potpunosti podataka iz dostavljenih izvještaja.
“Kako će se tumačenja i postojeći pravni okvir odraziti na samu praksu kontrole, vidjećemo kroz konkretnu primjenu”, naveli su iz te institucije.
Broj funkcionera koji Agenciji dozvoljavaju kontrolu bankovnih računa drastično je opao s godinama – sa čak 71 odsto, koliko ih je takvu saglasnost dalo 2017, na svega 31,8 odsto, koliko, prema podacima ASK, trenutno dozvoljava takav vid kontrole.
“Kada su u pitanju redovni godišnji izvještaji za 2024. godinu, saglasnost za pristup bankovnim računima data je u 2.021 izvještaju što čini 31,8 odsto. Taj procenat opada iz godine u godinu.
Ostajemo otvoreni za dijalog sa svim relevantnim institucijama i posvećeni razvoju efikasnog i zakonitog sistema kontrole imovine javnih funkcionera, u interesu jačanja integriteta u obavljanju javnih dužnosti, kao i povjerenja javnosti” poručili su iz ASK.
Nesprovođenje kontrola bankovnih računa funkcionera uslijedilo je nakon što je Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) u februaru, na zahtjev ASK, donijela mišljenje da ključna institucija za borbu protiv korupcije nema pravo da provjerava finansije funkcionera. ASK je tražila mišljenje da li, u skladu sa Zakonom o sprečavanju korupcije, ima pravo da vrši provjeru tačnosti i potpunosti podataka u dostavljenim izvještajima, koja uključuje i provjeru bankovnih računa i kreditnih zaduženja i potraživanja funkcionera, obrazlažući da postoji nedoumica da li ASK ima pravo pristupa podacima o kreditnim zaduženjima javnih funkcionera, odnosno kontrole tačnosti i potpunosti podataka prijavljenih u izvještajima, a bez prethodno date saglasnosti, a koji se podaci nalaze u posjedu drugih nadležnih organa.
U AZLP smatraju da način na koji je formulisana važeća odredba člana 26, stav 2 Zakona o sprečavanju korupcije, a kojom se upućuje na primjenu Zakona o kreditnim institucijama, nije adekvatan i da ne predstavlja zakonski osnov sa aspekta ZZPL-a, jer Zakon o kreditnim institucijama ne sadrži odredbu kojom se utvrđuje pravo Agencije na pristup podacima javnih funkcionera, koji su bankarska tajna.
“Sa aspekta Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, sporan je i važeći obrazac izvještaja Agencije za sprečavanje korupcije, po kojem javni funkcioner daje saglasnost za pristup ličnim podacima o svim računima kod domaćih i stranih bankarskih i drugih finansijskih institucija koji su zaštićeni bankarskom tajnom, uz prethodno unošenje ličnih podataka”, ocijenjeno je u mišljenju Savjeta AZLP-a, donijetom 13. februara.
Dan
