Čapuni: Manjinska prava nijesu politička kvota, već zakonska obaveza države
Poslanik Albanske alijanse, Ilir Čapuni, kazao je da manjinska prava nijesu politička kvota, privilegija niti pritisak na institucije, već ustavna i zakonska obaveza države.
“Imenovanje direktora Srednje mješovite škole „Bratstvo-jedinstvo“ predstavlja nastavak zabrinjavajuće kadrovske politike Vlade u Ulcinju. Imajući u vidu način na koji su već popunjavane rukovodeće pozicije u policiji, tužilaštvu, Upravi za nekretnine, i ovo imenovanje kod građana Ulcinja izaziva ozbiljnu zabrinutost, jer na emocionalnom i simboličkom nivou, ova odluka podsjeća na bolna iskustva s početka devedesetih godina, kada se u jednom trenutko čak moralo da se i školska svjedočanstva ispisuju isključivo ćirilicom i na jednom jeziku”, navodi Čapuni.
Kako ističe, mjesto direktora škole ne smije biti predmet političkih ili nacionalnih kvota.
“Direktor se mora birati na osnovu stručnosti, kompetencija i rezultata, ali isključivo kroz zakonito i pravilno sprovedenu proceduru. Stručnost i poštovanje manjinskih prava nijesu suprotstavljeni kriterijumi – oboje predstavlja zakonsku obavezu”, poručuje Čapuni.
Kaže da podatak iz biografije kandidatkinje da posjeduje znanje albanskog jezika na nivou B2 jeste relevantan, ali da ne pruža odgovor na sva pitanja o zakonitosti postupka. Napominje da treba da se saopšti na osnovu koje dokumentacije i na koji način je utvrđeno aktivno znanje albanskog jezika i pisma, kao i da li je, i na koji način je vrednovano mišljenje Albanskog nacionalnog savjeta.
“Zabrinjava činjenica da se prilikom nedavnih izbora direktora školskih ustanova u Ulcinju i drugim mjestima gdje Albanci žive, nije sadržinski osvrnulo na mišljenja Albanskog nacionalnog savjeta. Izostanak sadržinskog odnosa prema stavovima Savjeta nije samo zanemarivanje jednog dopisa već i zanemarivanje zakonom prepoznatog predstavničkog organa albanskog naroda u Crnoj Gori”, upozorava funkcioner Albanske alijanse.
Time se, kako ocjenjuje, obesmišljava njegova uloga u pitanjima od neposrednog značaja za obrazovanje, jezik i očuvanje identiteta.
“Dakle, treba objaviti kompletnu dokumentaciju relevantnu za ispunjavanje uslova iz člana 18 Zakona o manjinskim pravima i slobodama, mišljenje Albanskog nacionalnog savjeta i obrazloženje načina na koji je to mišljenje razmotreno. U Odluci o izboru direktora koju sam imao na uvid nedostaju dva ključna elementa propisana zakonom”, navodi Čapuni.
Poručuje da manjinska prava nijesu politička kvota, privilegija niti pritisak na institucije.
“Ona su ustavna i zakonska obaveza države. Multietničnost se ne štiti samo riječima i opštim pozivanjem na jednakost, na sumnju u albanofobiju, već dosljednom primjenom zakona i stvarnim učešćem manjinskih zajednica u donošenju odluka koje se neposredno tiču njihovog jezika, obrazovanja i identiteta”, zaključuje Čapuni u saopštenju.
