Čestitke povodom Dana novinara

Novinari u Crnoj Gori danas obilježavaju svoj dan. Tim povodom stižu čestitke sa raznih adresa.

Borovinić Bojović: Novinari su jedan od ključnih stubova demokratskog društva

Predsjednica Skupštine Glavnog grada, dr Jelena Borovinić Bojović, uputila je čestitku povodom 23. januara, Dana novinara Crne Gore, ističući značaj koji novinari imaju u izgradnji i očuvanju demokratskih vrijednosti.

„Novinari su nezamjenjivi partneri u procesu jačanja demokratskog društva. Njihov rad, bilo da afirmiše pozitivne primjere ili ukazuje na izazove i propuste, uvijek je od ključne važnosti za naše društvo. Biti novinar znači biti glas istine u vremenu izazova, predan borbi za slobodu govora i pravo građana na pravovremeno informisanje. Trud novinara, integritet i profesionalizam doprinose ne samo jačanju medijskog prostora, već i podizanju svijesti o ključnim pitanjima koja se tiču svih nas. Svaki tekst, prilog ili istraživanje imaju snagu da pokrenu promjene kako bi naša zajednica bila bolje mjesto za sve, kao i da nas podsjete da odgovornost prema građanima mora ostati naš prioritet. Znanje, iskustvo i predanost novinara nemaju alternativu i zato je naša zajednička obaveza da im osiguramo stabilan položaj i podršku u okviru medijskog prostora Crne Gore.

Novinari se suočavaju sa mnogim izazovima, od tehnoloških promjena i pritisaka na nezavisnost, do pitanja sigurnosti i zaštite njihove profesije. Naša je obaveza da obezbijedimo i očuvamo slobodu izražavanja, a istovremeno spriječimo pojave koje ugrožavaju dostojanstvo i podstiču netrpeljivost. Ovo je zadatak koji zahtijeva zajedničku odgovornost – medijskih profesionalaca, javnih institucija i svih učesnika u društvenoj zajednici. Samo kroz saradnju možemo graditi ambijent u kojem će mediji moći slobodno i odgovorno da djeluju.

Skupština Glavnog grada će nastaviti da bude saveznik u svim naporima da se status i položaj novinara dodatno unaprijede i stvore uslovi koji odražavaju njihov značaj za naše društvo. Povodom ovog važnog dana, želim uputiti iskrene čestitke svim novinarima i novinarkama, uz želju da i dalje sa integritetom i profesionalizmom doprinose boljitku našeg društva”, poručila je Borovinić Bojović.

Institut za medije: Loš socio ekonomski položaj medijskih radnika najveći izazov za bolju budućnost medija i novinarsta u Crnoj Gori

Najveći izazov za izgradnju bolje budućnosti medija i novinarstva u Crnoj Gori je loše medijsko okruženje za rad novinara – njihov loš socio-ekonomski položaj, nedostatak kolektivnog ugovora, slaba zaštita od prijetnji i napada. To ovu profesiju čini sve manje atraktivnom za studente novinarstva.

Dodatan izazov za budućnost medija i novinarstva je i to što građani medije ne prepoznaju kao društvene aktere od povjerenja. Bilježi se trend pada povjerenja građana u medije i negativna percepcija njihovog rada.

Ovo su neki od ključnih nalaza analize „Budućnost medija u Crnoj Gori“, koju je prethodnih mjeseci proveo istraživački tim Instituta za medije, a koja će biti javno dostupna u narednih nekoliko dana. Istraživanje je obuhvatilo nekoliko segmenata – budućnost novinarstva, budućnost medija kroz sam koncept, okruženje, vlasništvo, finansiranje, predstavljanje i participaciju, te budućnost korišćenja medija i povjerenje.

U Analizi se navodi da su institucije posljednjih godina nastojale da strateški urede oblast medija donošenjem Medijske strategije i izmjenom medijskih zakona. Međutim, ti propisi nijesu adekvatno odgovorili na neka od ključnih pitanja koja opterećuju medijsku scenu (transparentnost medijskog vlasništva, jaki strani uticaj u vlasničkim strukturama u medijima, neregistrovani portali, borba protiv dezinformacija…) niti su implementirali novu evropsku regulativu u ovoj oblasti. Sve to ukazuje na to da će se medijski zakoni ponovo mijenjati.

Značajno povećanja broja medija nije dovelo do medijskog pluralizma niti povećanja novinarskih standarda.  Procjenjuje se da trenutno ima oko 230 medija i da se taj broj skoro duplirao u odnosu na protekle godine.

Crnogorsko medijsko tržište je malo i pokretanje novih nema ekonomsko opravdanje. Medijska scena je pod jakim stranim uticajem, dominantno iz Srbije. Vlasnici četiri od pet televizija s nacionalnom frekvencijom jesu kompanije ili biznismeni iz Srbije, dok su u stranom vlasništvu dvije od tri dnevne novine. Kako ovi mediji imaju neizbježan uticaj na javno mnjenje i koriste se za širenje političkog uticaja, neupitno će uticati na kvalitet medijskog izvještavanja i opstanak medija koji su u lokalnom vlasništvu.
Vrijednost tržišta oglašavanja u Crnoj Gori procjenjuje se između 11,7 i 12 miliona eura. Najveći oglašivači su teleoperateri, a najveći udio, oko 50 odsto oglašavanja ide televizijama. To je trend koji se posljednjih godina ne mijenja.

Komercijalni mediji, osim od oglašavanja, novac dobijaju iz Fonda za medijski pluralizam i kroz državnu pomoć. Ukupan iznos tih sredstava u 2023. bio je 1,23 miliona eura, što je više nego prethodnih godina.

Trenutni samoregulatorni mehanizmi nijesu učinkoviti, ali potencijal za dalji razvoj je u novim izmjenama Zakona koji obavezuju medije da razviju internu samoregulaciju ukoliko žele novac iz Fonda za pluralizam medija. Primjenu ove zakonske odredbe mora pratiti i jačanje svijesti medija i novinara o značaju jake samoregulacije koju će građani prepoznati kao nezavisni autoritet koji može doprinijeti poboljšanju kvaliteta izvještavanja i kojem će s povjerenjem podnositi žalbe.

RTCG, koja je trenutno pod snažnim političkim uticajem vladajućih stranaka, ima zakonski garantovano finansiranje iz državnog budžeta. Međutim, za izgradnju profesionalnog i nezavisnog javnog servisa neophodno je zakonito obavljanje funkcije generalnog direktora i nezavisno donošenje odluka u upravljačkim tijelima.

Dodatan izazov za budućnost medija i novinarstva je i to što građani medije ne prepoznaju kao društvene aktere od povjerenja. Bilježi se trend pada povjerenja građana u medije i negativna percepcija njihovog rada. Društvene mreže postaju sve češći kanal za informisanje, posebno kod mladih. Ovi trendovi dugoročno mogu uticati na to da tradicionalni mediji sve teže mogu ostvarivati svoju primarnu ulogu informisanja i edukacije građana.

Građani u velikoj mjeri prepoznaju važnost medijske pismenosti za društvo, zbog čega aktivna uloga institucija i civilnog sektora u ovoj oblasti dugoročno može biti značajna i uticajna. Osim što je Medijska pismenosti uvedena kao izborni predmet u osnovne i srednje škole, pa mladi kroz obrazovni sistem razvijaju vještine kritičkog mišljenja, institucije moraju raditi i na tome da ostale grupacije u društvu izgrade otpornost na dezinformacije.

Čestitka Novice Vukovića

Čestitam Dan novinara, svim poslenicima javne riječi u Crnoj Gori koji rade odgovoran i važan posao.

Vaša uloga je veoma značajna u očuvanju demokratskih principa, a pravovremeno i objektivno informisanje od izuzetne je važnosti u svakom savremenom društvu. Iz ugla MF-a, koje sprovodi jedne od ključnih državnih politika, precizno i profesionalno izvještavanje ima posebnu važnost i vrlo smo svjesni uloge koju mediji treba da imaju u tom procesu.

Ministarstvo finansija ostaje posvećeno principima transparentnosti i opredijeljeno za još bolju i otvoreniju saradnju sa medijima, čiju i korektivnu ulogu cijenimo.

Vladin prioritet je ekonomski snažnije društvo, a moje očekivanje je da će zaposleni u svim medijima, kao važni činioci društva, u narednom periodu imati bolji ekonomski položaj i sigurniji ambijent za rad.

Očekujem da, na ukupnoj medijskoj sceni Crne Gore, istina i objektivnost ostvare primat nad potrebom za senzacionalizmom. Kao i da u evropskoj perspektivi koju imamo, pozitivne i ohrabrujuće vijesti budu vodeće u svim oblastima.

Svim medijskim djelatnicima u Crnoj Gori želim uspjeh u radu, čiji je glavni zadatak – objektivno i pravovremeno informisana javnosti!

Novica Vuković, ministar finansija

Pokret Naprijed: Neophodno stvaranje preduslova za adekvatno vrednovanje rada novinara

Pokret Naprijed čestita 23. januar, Dan novinara, svim poslenicima javne riječi u Crnoj Gori.

Uprkos stalnom ukazivanju na potrebu stvaranja boljeg ambijenta za rad novinara, u 2024. godini desilo se 20 napada na njih, što je rast u odnosu na 2023. godinu. Tu su još uvijek neriješeni slučajevi ubistva Duška Jovanovića, napada na Oliveru Lakić, Tufika Softića, Mladena Stojovića i druge novinare koji su skupo platili zbog svoje želje da rade u interesu građana i države.

I pored poboljšanja materijalnog statusa novinara, oni se i dalje nalaze u nezavidnom ekonomskom položaju, pa je neophodno stvoriti preduslove za adekvatno vrednovanje njihovog rada.

Objektivno, profesionalno i nezavisno novinarstvo je osnovni standard svake demokratije, a novinari čiji je temeljni princip pravovremeno i nepristrasno informisanje javnosti su ključni za stvaranje atmosfere u kojoj će građani moći da saznaju sve o društveno-političkoj situaciji u kojoj žive. Zato, želimo crnogorskim novinarima uspješnu 2025. godinu, u kojoj će njihov profesionalizam, zalaganje i trud doći do punog izražaja i doprinijeti stvaranju zajednice koja će se zasnivati na istini i pravdi.