Crna Gora uvodi sankcije, a Rusi postali većinsko stanovništvo u Bečićima

Crna Gora, kao zemlja koja se čvrsto opredijelila za evropski put i članstvo u NATO, dosljedno prati spoljnu i bezbjednosnu politiku Evropske unije.

To podrazumijeva i redovno uvođenje restriktivnih mjera Ruskoj Federaciji zbog rata u Ukrajini. Posljednji takav potez Vlada Crne Gore povukla je, 20. maja, kada je na telefonskoj sjednici donijela Odluku o uvođenju novih međunarodnih sankcija Rusiji, usaglašavajući se sa odlukama Savjeta i regulativama Evropske unije.

Ipak, dok zvanična Podgorica šalje jasne diplomatske poruke Kremlju, na terenu se odvija dijametralno suprotan proces: ruski državljani i dalje u velikom broju pristižu u Crnu Goru, tražeći boravak i sve više postajući značajan demografski faktor.

Podaci Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Crne Gore slikovito ilustruju ovaj paradoks. U aprilu 2025. godine, ukupno 95.147 stranih državljana ima regulisanu neku vrstu boravka u Crnoj Gori. Od tog broja, 29.649 ima stalni boravak, dok se ostali odnose na produženi privremeni boravak (32.219), privremeni boravak (9.975) i privremeni boravak radi rada (23.304).

Kada se analiziraju novodate dozvole u prvom kvartalu 2025. godine, odnosno u periodu od 1. januara do 28. marta, slika je još jasnija. Od ukupno novih izdatih uvjerenja o privremenom i stalnom boravku, ubjedljivo najviše ih je izdato državljanima Rusije – čak 2.512. Za poređenje, u istom periodu izdato je 2.075 dozvola državljanima Srbije, 612 Ukrajincima, 374 državljanima Bosne i Hercegovine, 343 Turcima, te 317 državljanima Kosova. Ovi brojevi nedvosmisleno pokazuju da je priliv ruskih državljana dominantan, uprkos zaoštrenim diplomatskim odnosima i sankcijama.

Poznati podgorički advokat Nebojša Asanović, u izjavi za portal Dana, slikovito upozorava na potencijalne posljedice.

“Ako se ovakav priliv stranaca u Crnoj Gori nastavi i dalje ili možda i još poveća, a što kakve su sve prilike i u svijetu i kod nas ne bi čudo bilo, imamo još i da molimo ljude porijeklom sa ovih prostora da uzmu naše državljanstvo i da se vrate i oni i njihovo potomstvo u Crnu Goru ili ćemo u suprotnom u odnosu na strance svi mi zajedno koji imamo porijeklo stotinama godina sa ovih prostora postati manjina u sopstvenoj državi”, kaže Asanović.

Asanovićevu zabrinutost potkrepljuju i zvanični podaci Monstata sa posljednjeg popisa stanovništva, koji pokazuju značajne promjene u demografskoj strukturi čak i na lokalnom nivou. Primjer Bečića, poznatog turističkog mjesta, posebno je ilustrativan. Od 1.046 popisanih stanovnika, Rusa je 301, dok je Crnogoraca 266, a Srba 262. Ukrajinaca je 110, Bjelorusa 14, neizjašnjenih 29, a ostalih nacija 13. Ovi podaci ukazuju na brzu i drastičnu transformaciju lokalnih zajednica, a ostaje činjenica da su Rusi većinsko stanovništvo u Bečićima.

Postavlja se ključno pitanje kako Crna Gora, kao mala zemlja, balansira između svojih spoljnopolitičkih opredjeljenja i unutrašnjih demografskih tokova. Dok s jedne strane dosljedno podržava međunarodne sankcije, s druge strane otvara vrata za masovan dolazak državljana zemlje kojoj su te sankcije nametnute.

Ekonomski razlozi su očigledni i nesporni – priliv stranaca donosi kapital, investicije u nekretnine i značajno doprinosi turizmu, koji je ključna grana crnogorske privrede. Međutim, dugoročni efekti ovog trenda na tržište rada, socijalnu koheziju, infrastrukturu, pa čak i na sam identitet i kulturno nasljeđe zemlje, ostaju neistraženi i potencijalno izazovni.

Takođe, značajna razlika između broja stranaca koje evidentira MUP (preko 95.000) i onih koje je obuhvatio popis stanovništva 2023. godine (oko 46.000) otvara pitanja o preciznosti podataka i sveobuhvatnosti državnih statistika. Uprkos tome, trend rasta broja stranaca koji žive i rade u Crnoj Gori je evidentan i ima sve veći uticaj na društveni i ekonomski život. Vlada Crne Gore je za 2025. godinu utvrdila godišnji broj dozvola za privremeni boravak i rad stranaca na 21.620 dozvola za zapošljavanje i 2.370 za sezonsko zapošljavanje, što dodatno naglašava potrebu za radnom snagom iz inostranstva.

Crna Gora se nalazi pred kompleksnim izazovom: kako održati balans između svojih geostrateških opredjeljenja, ekonomske potrebe za stranim investicijama i radnom snagom, te očuvanja sopstvenog demografskog i kulturnog identiteta. Odgovor na to pitanje definisaće budućnost zemlje u godinama koje dolaze.

Dan