Danas je Spasovdan – običaji i vjerovanja koja se vezuju za ovaj praznik
Po hrišćanskom vjerovanju, vaskresenjem Gospod je pokazao da je jači od smrti i 40. dana od vaskrsenja njegovi su se učenici nalazili za trpezom. Tog dana im se Hristos ponovo javio i rekao:
Idite po svemu svijetu i propovijtedajte Jevanđelje svakom stvorenju. Ko poveruje i krsti se, biće spasen, a ko ne poveruje biće osuđen.
Podignutih ruku Hristos je učenike i blagoslovio nakon čega se počeo uznositi na nebo – Uznesenje, tako se, završivši djelo spasenja, vratio Bogu na nebesima.
Manastir Rukumija, Manastir Sestroljin, Manastir Dobrovodica i Manastir Ravanica su posvećeni Spasovdanu. Nekim gradovima je to krsna slava, kao na primjer. Beograd, Banjaluka, Istočno Novo Sarajevo, Nevesinje, Čačak.
Narodna vjerovanja i običaji
Mnogi običaji o Spasovdanu sačuvani su još od predhrišćanskih vremena. Božanstvo Spas je imalo ulogu zaštite i spasenja, te mu se narod obraća molitvom:
Sveti Spase – spasi duše naše!
Spasovdan je bio mnogobožački dan praznovanja Glavnog četvrtka u godini. Gromovnik Perun, tukao je, po vjerovanju, gromovima i gradom usjeve, a božanstvo Spas je uz pomoć žitnog klasa u ruci, spasavalo usjeve.
Prije Spasovdana nije se pilo mlijeko od Nove godine. Na Spasovdan muškarci se ne briju, žene se ne umivaju i djeca se ne kupaju.
Ne spava se preko dana, da se ne bi drijemalo preko godine. U Beogradu je do 1930-tih postojao običaj da žene uoči praznika prenoće na grobovima svojih pokojnika, jer su vjerovale da se tada javlja njihov duh.
Vjerska proslava Spasovdana sastojala se u odlasku u Crkvu na vjerski obred posvećen ovom prazniku. Poslije izlaska iz crkve, domaćini su svoje goste vodili kući, gdje ih je čekao pripremljen ručak.
