Država platila 75 miliona eura zbog sudskih sporova
Prema njegovim riječima, predmetna revizija, koja je obuhvatila period 2020–2023. godine, za subjekte revizije ima Ministarstvo unutrašnjih poslova (Uprava policije), Ministarstvo odbrane (MO), Ministarstvo finansija (MF) i Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa.
Prema evidenciji Glavne knjige trezora, za period 2020–2023. godine evidentirane su ukupne isplate po osnovu “sudskih rješenja” iz budžeta MO 3.924.841 euro i MUP-a (zajedno sa UP) 11.647.504 eura, u ukupnom iznosu od 15.572.346 eura. Izdaci po osnovu izgubljenih sporova nijesu plaćani u ostavljenom roku, već isključivo putem prinudne naplate.
“Tokom perioda obuhvaćenog revizijom (2020–2023), najveći broj tužbi je po osnovu rada i prava iz radnih odnosa, a protiv Ministarstva unutrašnjih poslova i Ministarstva odbrane pokrenuto je gotovo 6.000 sporova”, precizirao je Radulović.
DRI, kako je istakao, godinama, kroz izvještaje o reviziji, ukazuje da se veći broj državnih organa pojavljuje kao tužena strana u parničnim postupcima pred nadležnim sudovima, a ishod su u najvećem broju slučajeva izgubljeni sporovi, gdje su pored glavnog duga dodatno izuzetno visoki troškovi koje država plaća iz budžeta po osnovu parničnih troškova, troškova izvršenja, zatezne kamate itd, koji se kreću čak i preko 40 odsto od ukupne sume isplaćenih sredstava.
Radulovića smo pitali do kakvih su podataka došli.
“Preliminarni rezultati revizije su internog karaktera do objavljivanja konačnog izvještaja, ali je neupitno da je DRI ranije identifikovala nepostojanje pisanih procedura, nefunkcionalnu evidenciju, nedovoljno razvijen mehanizam mirnog rješavanja sporova, izostanak analiza i korektivnih mjera, kao i nedovoljnu saradnju sa Zaštitnikom. Takođe, identifikovano je neodgovarajuće planiranje sredstava za izvršenje obaveza po osnovu izgubljenih sudskih sporova, na način da se sredstva ne planiraju na odgovarajućim pozicijama, već se naknadno vrše preusmjerenja po osnovu prinudnog izvršenja. Kod većeg broja potrošačkih jedinica, isplate se vršene gotovo isključivo putem prinudne naplate, čime se automatski stvaraju dodatni troškovi za budžet”, naveo je Radulović.
Podsjetio je da je DRI još 2016. godine utvrdila da je od strane Centralne banke u periodu 2012–2014. godina naplaćeno 50.254.430 eura sa glavnog računa Državnog trezora, prinudnim putem na osnovu izvršne isprave.
“Troškovi sudskih postupaka u tada osam analiziranih uzorkom obuhvaćenih predmeta činili su čak 46,22 odsto ukupno isplaćenih sredstava. Samo u jednom od osam revizijom obuhvaćenih predmeta predložena je mogućnost mirnog rješavanja spora. DRI je upravo iz tog razloga ponovo izvršila ovu reviziju jer je kao visok rizik identifikovan trend rasta broja radnih sporova i isplata sredstava po ovom osnovu. Evidencija koja se vodi u Glavnoj knjizi trezora ne omogućava identifikaciju izdataka po vrsti sudskih sporova, pa tako nije moguće do kraja selektirati podatke o izdacima za sudske sporove samo po osnovu radnih odnosa. Međutim, ono što je neupitno jeste da je u periodu 2012–2015. godine, prema podacima Ministarstva finansija, iz budžeta Crne Gore isplaćeno 71,3 miliona eura po osnovu sudskih sporova. U periodu 2020–2023 godina, prema podacima GK trezora, po osnovu svih “sudskih rješenja” naplaćeno je 74.855.237 eura”, precizirao je Radulović.
Dan
