Dvije decenije nezavisnosti: Izazovi, dostignuća i pogled ka budućnosti

Crna Gora danas obilježava dvije decenije od referenduma 2006. godine, kada je obnovila svoju nezavisnost. Analitičari i političari za Portal RTCG kažu da je postignuto mnogo, ali da je dosta propuštenih prilika, te da se u nekim oblastima moglo bolje i brže napredovati. Saglasni su da je neophodno učiniti da Dan nezavisnosti ne bude više predmet podjela, da treba ojačati građansku svijest, smanjiti razliku između bogatih i siromašnih i stvoriti institucije jače od partija i pojedinaca.

Građani su 21. maja 2006. godine donijeli  odluku kojom je potvrđen suverenitet države i otvoreno novo poglavlje savremene crnogorske istorije. Na referendumu, izjašnjavali su se o tome da li država treba da obnovi nezavisnost i izađe iz državne zajednice sa Srbijom. Za obnovu nezavisnosti glasalo je 55,5 odsto građana koji su izašli na referendum, dok je 45 odsto glasalo za zajednicu sa Srbijom.

Dvadeset godina kasnije, jubilej se obilježava kao podsjećanje na jedan od najvažnijih datuma u novijoj istoriji zemlje, ali i kao prilika za sagledavanje ostvarenih rezultata i izazova koji stoje pred društvom.

Ćuković: Dan nezavisnosti da ne bude politički rov već “trpeza dijaloga”

Analitičar Aleksandar Ćuković smatra da su za dvije decenije morali biti učinjeni iskreni napori da se dođe do toga da Dan nezavisnosti prestane da bude politički rov i postane velika, otvorena trpeza dijaloga na kojoj se više ne dijeli pravo na državu, već odgovornost za nju.

Mišljenja je da nam jubilej koji obilježavamo omogućava da zrelije sagledamo period za nama, I da odgovorno, kao država i društvo, napravimo strategiju daljeg puta, za minimum isto vremena unaprijed.

Po njegovom mišljenju, na spoljnopolitičkom planu Crna Gora je ostvarila neupitne rezultate, ali unutrašnja dinamika otkriva ozbiljne propuste.

“Tu prije svega mislim na podijeljenost društva i zarobljavanje države. Jedna partija je srasla sa sistemom što je urušilo povjerenje građana u institucije. Stvoren je ogroman jaz između ekstremno bogate elite i osiromašenog ostatka društva. Regionalne razlike produbljene su, što je dovelo do masovnog egzodusa stanovništva sa sjevera zemlje”, napominje Ćuković.

Dodaje da sve ankete pokazuju da ogroman broj mladih svoju budućnost ne vidi u Crnoj Gori, što su po njegovom mišljenju ozbiljni alarmi.

Ističe da su vladajuće elite politički preživljavale i vladale kroz mehanizam kontrolisanih podjela.

“Umjesto da je nakon 2006. godine iskreno pružena ruka onom dijelu stanovništva koji je glasao za zajedničku državu, taj dio građana je često brutalno marginalizovan i etiketiran kao „anti-državni” ili „izdajnički””, kazao je Ćuković.

Zato, zaključuje,”da bi Crna Gora zaista bila vječno nezavisna, mora postati vječno zavisna – od dijaloga”.

Zečević: Najveći problem ostaju razlike između bogatih i siromašnih

Ekonomski analitičar Predrag Zečević smatra da je Crna Gora za 20 godina nezavisnosti napravila ozbiljan iskorak, ali pravi uspjeh će biti ostvaren tek kada ekonomski rast i razvoj budu ravnomjernije raspoređeni i kada svaki građanin osjeti koristi razvoja države.

Ocjenjuje da dvadeset godina nakon obnove nezavisnosti možemo reći da je Crna Gora ostvarila značajan napredak, posebno u ekonomskom i infrastrukturnom smislu.

“Životni standard građana je danas neuporedivo bolji nego 2006. godine – zarade, penzije i ukupna potrošnja su višestruko veći, a prema brojnim parametrima Crna Gora danas ima najbolji životni standard na Zapadnom Balkanu”, ocjenjuje Zečević.

Posebno je važno, kaže on, što je država, uprkos brojnim izazovima i krizama, uspjela da sačuva makroekonomsku stabilnost, turističku prepoznatljivost i evropski kurs.

“U posljednjim godinama konačno je ozbiljnije započet razvoj infrastrukture – prije svega autoputa, brzih saobraćajnica, energetskih i komunalnih projekata, što je preduslov dugoročnog razvoja svake države”, kaže Zečević.

Ipak, po njegovom mišljenju mnogo toga je moglo i moralo bolje.

“Najveći problem Crne Gore i dalje ostaju ogromne socijalne razlike između bogatih i siromašnih, što je posebno nedopustivo za malu državu sa relativno malim brojem stanovnika i velikim prirodnim resursima. Nedovoljno su razvijeni sjever države, proizvodna ekonomija i srednja klasa, dok su partijsko zapošljavanje i političke podjele često usporavali razvoj institucija i društva u cjelini”, kaže Zečević.

Zvrko:Izazov svake generacije da nezavisnost ne podrazumijeva, već potvrđuje

Obnova nezavisnosti bila je veliki istorijski uspjeh, smatra poslanik Demokratske partije socijalista Elvir Zvrko, međutim, kaže da pravi izazov svake generacije jeste da tu nezavisnost ne podrazumijeva, već da je svakodnevno potvrđuje razvojem, stabilnošću i boljim životom građana.

Elvir Zvrko Elvir Zvrko (Foto: DPS)
“Dvadeset godina nakon obnove nezavisnosti, osjećam prije svega ponos i zahvalnost što je Crna Gora obnovila svoju državnost i potvrdila sposobnost da bude građanska, multietnička i evropski orijentisana država. Članstvo u NATO savezu, napredak na evropskom putu i jačanje međunarodnog položaja predstavljaju važna dostignuća na koja možemo gledati sa zadovoljstvom”, ocjenjuje Zvrko.

Napominje da istovremeno ostaje obaveza da nastavimo rad na pitanjima koja neposredno određuju kvalitet života građana – smanjenju siromaštva, dostupnosti zdravstvene zaštite, održivosti penzijskog sistema, snažnijoj podršci ranjivim grupama, kao i daljem jačanju društvene kohezije i međusobnog povjerenja.

“Nezavisnost nije samo istorijski događaj, već trajna obaveza da gradimo snažne institucije, konkurentnu ekonomiju, efikasne javne servise i društvo u kojem mladi ljudi vide svoju budućnost. Dvadeset godina kasnije, važno je da čuvamo temeljne vrijednosti savremene Crne Gore – građanski karakter države, multietnički sklad, evropski put i kulturu međusobnog uvažavanja – ali i da sa dovoljno odgovornosti, znanja i vizije nastavimo da unapređujemo društvo u interesu svih građana”, kaže Zvrko.

Obnova nezavisnosti bila je veliki istorijski uspjeh. Pravi izazov svake generacije jeste da tu nezavisnost ne podrazumijeva, već da je svakodnevno potvrđuje razvojem, stabilnošću i boljim životom građana.

Rovčanin: Sve što danas nedostaje posljedica je decenija ekonomije pustoši

Poslanik Demokratske Crne Gore Nikola Rovčanin smatra da je 20 godina savremene Crne Gore neophodno posmatrati kroz dva jasno razdvojena perioda — period do 2020. godine i period nakon 2020. godine. Razlog je, kaže on, zato što su u pitanju dva suštinski različita koncepta države, razvojne politike i odnosa prema društvu.

“To su bila dva različita pogleda: na ekonomiju i državne resurse, na građane i njihova prava, na vjerske zajednice, na slobodu i demokratiju, na bezbjednost i vladavinu prava”, ističe Rovčanin.

Ističe da u prvom period razvojna politika nije bila usmjerena ka ravnomjernom razvoju društva, već ka stvaranju privilegovane kaste bliske vlasti, a da su državni resursi raspoređivani “po familijama, kumovima i „gospodarima“ pojedinih oblasti”.

Istakao je da je drugi stub tog sistema bila siva ekonomija, šverc i rast moći kriminalnih struktura.

“Formirani su naddržavni centri moći koji su upravljali zarobljenim institucijama. Država je postala talac interesnih grupa, a institucije su često služile kao servis moćnika, a ne građana”, kazao je on.

Dok je treći stub, kaže Rovčanin bila politika podjela, gdje je “kruna lojalnosti bila  partijska knjižica DPS-a”.

“Na red je došla i SPC koja je iz vladajućih krugova označavana kao problem i prijetnja državi. Umjesto dijaloga i poštovanja, stvarana je atmosfera sukoba i podjela kako bi se politički profitiralo na identitetskim temama”, kaže Rovčanin.

Ističe da su obični građani živjeli u teškom ekonomskom položaju, dok su pojedinci postajali enormno bogati.

Međunarodna politika i evropske integracije u tom periodu, kako ocjenjuje, često su se svodile na simulaciju reformi.

Ističe da je period nakon 2020. godine donio suštinske promjene.

“Danas postoji puno poštovanje vjerskih zajednica i jasnija odvojenost države od crkve. Niko više ne upire prstom u Crkvu niti je proglašava neprijateljem države”, kaže Rovčanin.

Tvrdi da su građani dobili veću slobodu, da je popravljen i životni standard.

“Evropske integracije više nisu deklarativne, već su dobile konkretan i vidljiv napredak. Umjesto fingiranja reformi, Crna Gora je ušla u fazu pripreme pristupnog ugovora sa EU”, podsjeća Rovčanin.

Ipak, smatra da može bolje.

“Posebno je neophodno jačati proizvodne kapacitete i realnu ekonomiju. Crna Gora mora snažnije ući u: razvoj drvoprerade, proizvodnju građevinskog materijala, proizvodnju cementa, prehrambenu industriju i poljoprivredu”, smatra on.

Proizvodnja hrane mora postati strateški prioritet.

“Nijedna država ne može dugoročno biti stabilna ako je ekstremno uvozno zavisna i ako nema sopstvenu proizvodnju. Zato je potreban razvojni model proizvodnje i domaće privrede”, istakao je on.

Sve ovo što danas nedostaje u privredi, kaže Rovčanin, u velikoj mjeri je posljedica decenija ekonomije pustoši, deindustrijalizacije i rasprodaje državne imovine.

Mikić: Neophodne institucije koje će biti jače od partija i pojedinaca

Poslanik GP URA Zoran Mikić ističe da možemo biti zadovoljni spoljnom politikom u prethodnih 20 godina prije svega činjenicom da je Crna Gora postala članica NATO-a, da je otvorila sva pregovaračka poglavlja sa Evropskom unijom, da smo na putu da postanemo prva naredna članica EU, kao i da smo uprkos brojnim izazovima sačuvali građanski i multietnički karakter države.

“Posebno je važno što je nakon 2020. godine došlo do prve demokratske smjene vlasti na izborima prvi put u istoriji naše zemlje. Time je pokazano da institucije i izborna volja građana mogu biti jače od bilo koje partije ili bilo kog pojedinca”, kazao je Mikić.

Istiuče da je unutrašnja politika koju je vodio DPS do 2020. godine mnogo koštala našu državu i građane koji su imali velika očekivanja.

“Umjesto da budemo kao Luksemburg ili Monako iz godine u godinu sve više smo ličili na Kolumbiju i Meksiko. Organizovani kriminal, korupcija i partitokratija progutali su sve djelove naše društva i sistema. Stvorena je sprega politike i kriminala gdje je teško bilo razlikovati gdje jedno počinje a drugo završava”, kaže Mikić.

Po njegovom mišljenju moglo je i moralo da se uradi više prije svega na poboljšanju životnog standarda građana i ekonomskom razvoju Crne Gore.

“Objektivno gledano, životni standard jeste viši nego 2006. godine. Plate, penzije, socijalna davanja, infrastruktura i nivo usluga su danas bolji nego prije dvije decenije. Crna Gora je otvorenija, povezanija sa Evropom i tehnološki razvijenija. Sigurno da to nije na nivou gdje je moglo i trebalo da bude ali mislim da svi građani vide određena poboljšanja”, smatra poslanik URE.

Ključna promjena koja nam je sada potrebna, kaže Mikić, jeste reforma institucija i političkog sistema.

“Crnoj Gori su potrebne institucije koje će biti jače od partija i pojedinaca”, kaže on.

Ocjenjuje da nama kao budućoj članici EU treba stabilnost.

“Građani su posle 30. avgusta 2020. godine očekivali promjene, a dobili smo zamjene. Jedina je razlika što umjesto jedne partije politička moć je sad podijeljena na više političkih subjekata. Suštinske promjene koje su građani očekivali, za sada su izostale. Zbog toga fokus u narednom periodu treba da bude jačanje institucija i stavljanje u fokus pitanja koja se odnse na životni standard građana kako bi dostigli standard u razvijenim zemljama Evropske unije”, zaključuje Mikić.

Camaj: Vizija multietničke i evropske države temelj stabilne budućnosti

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Camaj kaže da dvije decenije od obnove nezavisnosti treba posmatrati realno, kao period velikih dostignuća, ali i propuštenih prilika.

“Za nas iz manjinskih partija ostaje posebno važno da CG ostane multietnička i evropska država – jer je upravo takva vizija bila temelj obnove njene nezavisnosti i garant njene stabilne budućnosti. Mislim da sadašnja većine upravo potvrđuje to”, kazao je Camaj za Portal RTCG.

Ističe da je obnova državnosti 2006. godine, države koja je prvi put priznate 1878. godine, izraz demokratske volje građana, ali i rezultat snažne podrške manjinskih naroda.

“Za ovih 20 godina Crna Gora je postala poprilično stabilna država, članica NATO i kandidat za članstvo u EU, čime je potvrđen njen strateški, evropski i evroatlantski put. Kažem poprilično jer unaprijeđenje građanskog i multietničkog karaktera države,  predstavlja temelj stabilnosti i demokratskog razvoja, ali nije bio na očekivanom nivou”, ocjenjuje Camaj.

Tačno je da je ostvaren određeni ekonomski i infrastrukturni napredak, a Crna Gora se pozicionirala kao važna turistička destinacija u regionu, ali je nažalost, kaže Camaj, i u tom pogledu bilo dosta zloupotrijeba.

“Zato, uz sve uspjehe, važno je istaći da su očekivanja bila veća, posebno među suverenistički orijentisanim građanima, a smatram da je trebalo i među drugima. Umjesto toga suočavali smo se i sa ozbiljnim slabostima: nedovoljno snažne institucije, izraženi problemi korupcije i organizovanog kriminala, kao i izazovi u oblasti vladavine prava i zaštite ljudskih prava”, ističe potpredsjednik Skupštine.

Ozbiljni nedostaci, kaže Camaj su u određenim trenucima narušavali povjerenje građana u državu i njene institucije.

“ Posebno bih pomenuo policijsku akciju „Orlov let“, sprovedenu nedugo poslije referenduma, koja je posebno unutar albanske zajednice izazvala osjećaj nepravde, selektivne primjene zakona i nepovjerenja prema institucijama sistema. Takvi događaji su dodatno naglasili potrebu za jačanjem vladavine prava, transparentnosti i jednakog tretmana svih građana”, kazao je on.

Ipak, smatra da dvije decenije treba posmatrati realno, kao period velikih dostignuća, ali i propuštenih prilika.

“Nezavisnost je bila početak, a ni kraj procesa. Ona nam je dala okvir i mogućnost da gradimo uređenu, demokratsku i evropsku državu, ali kvalitet tog projekta zavisi od naše spremnosti da otklonimo slabosti koje su bile prisutne; da otklonimo sve mogućnosti zloupotreba”, zaključio je Camaj.

Ćorović: Temelji postavljeni, raditi na stavranju istinskog građanskog društva

Stvaranje države i razvijanje odgovornosti i pravilne svijesti građana prema toj državi je težak i dugotrajan proces, smatra poslanik i potpredsjednik Bošnjačke stranke Jasmin Ćorović. Međutim, ističe da su temelji postavljeni na pravi i pravilan način, te da je na ovim i budućim generacijama da na tim temeljima izgrade društvo i životni standard dostojne savremenog svijeta.

Glasanje za obnovu nezavisnosti Crne Gore se i danas, kao i te 2006. godine, pokazuje kao ispravna odluka, kaže Ćorović.

“Sama obnova nezavisnosti je veliki uspjeh. Drugi važan uspjeh je donošenje novog Ustava koji se temelji na principima građanske, sekularne i multikulturalne države, države vladavine prava i zaštite i očuvanja identiteta manje brojnih naroda i nacionalnih manjina”, smatra on.

Kao još jedan važan uspjeh navodi učlanjenje Crne Gore u NATO.

“Time smo učinili odlučujući iskorak u pogledu zaštite države”, kazao je on.

Ističe da su realizovani brojni isnfrastrukturni projekti, od kojih posebno izdvaja auto-put Bar – Boljare.

“Takođe, ono što vidim kao uspjeh jeste i to da smo na polju demokratije napredovali, što se pokazalo prilikom smjene vlasti 2020. godine, ali i drugih Vlada nakon te, čime se pokazalo da je u našoj državi moguća mirna i demokratska smjenjivost vlasti”, kaže Ćorović za Portal RTCG.

Kao potpredsjednik BS smatra I da je bošnjački narod za ovih 20 godina nezavisne Crne Gore veoma napredovao u pogledu političke zrelosti.

“Osnivanjem Bošnjačke stranke napravio se ogoman pomak u pogledu ostvarivanja brojnih prava bošnjačkog naroda u Crnoj Gori, ali i drugih manjinskih naroda. BS nije samo obična politička partija, to je i glavna emancipatorska institucija koja ima ključnu ulogu u političkom sazrijevanju bošnjačkog naroda u Crnoj Gori u pogledu značaja očuvanja i unapređenja nacionalnog identiteta i etabliranja bošnjačke kulturološke posebnosti u zajednički mozaik multurološke slike Crne Gore”, kazao je Ćorović.

Naglasio je da su kao stranka pokazali da dosljedno sprovode državotvornu politiku, bez obzira sa kim dijelili vlast.

Sa druge strane, ocjenjuje, dosta toga je moglo i moralo bolje i brže.

“Prije svega mislim na brži ravnomjerni regionalni razvoj i zaustavljanje depopulacije sjevera. U tom pogledu očekujem od ove ali i narednih Vlada da učine mnogo više po pitanju infrastrukturnog i drugog razvoja sjevernog regiona”, kazao je poslanik BS.

Upozorava da Crna Gora ni danas nije oslobođena od brojnih devijacija kao što su: nacionalizam i ksenofobija, organizovani kriminal i korupcija, partitokratija, razni politički uticaji sa strane itd.

“Još uvijek nijesmo građanska država u punom smislu te riječi, i onako kako to Ustav Crne Gore definiše. To ne znači da ne treba da idemo tim putem. Naprotiv, treba otvoreno da konstatujemo ovu činjenicu i da radimo punom parom na stavranju istinskog građanskog društva”, zaključio je on i dodao:

“Isto tako treba biti realan i kazati da je 20 godina mali period da se sve ovo postigne. “

Božović: Crna Gora je mogla i morala više da uradi u oblasti pravosuđa

Poslanik Socijalističke naodne partije (SNP) Bogdan Božović smatra period nakon 2006. godine nije u dovoljnoj mjeri iskorišćen za izgradnju snažnih i nezavisnih institucija, kao ni za stvaranje pravednijeg sistema i boljeg životnog standarda građana.

“Umjesto toga, godinama smo imali zarobljene institucije, izražen partijski uticaj i ozbiljne probleme u oblasti vladavine prava. Posebno zabrinjava što mnoga ubistva i napadi iz tog perioda nijesu dobili adekvatan institucionalni epilog”, kazao je Božović.

Ipak, smatra da je najvažnije što je Crna Gora danas “demokratskije društvo” nego prije dvije decenije, a posebno što je 2020. godine došlo do prve demokratske smjene vlasti nakon tri decenije.

“Time je potvrđeno da su promjene moguće i da građani slobodno mogu iskazati svoju političku volju, što je bio važan korak u procesu demokratizacije društva i oslobađanja institucija od partijskog monopola”, kazao je Božović.

Mišljenja je da je Crna Gora mogla i morala više da uradi u oblasti pravosuđa, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.

“Smatram da bez snažnog i nezavisnog pravosuđa nema pune demokratije niti povjerenja građana u institucije. Zato vjerujem da su reforme u pravosuđu i dalje ključni zadatak države”, kazao je Božović za Portal RTCG.

Sa druge strane, po njegovom mišljenju, danas postoji više političkog pluralizma, više slobode govora i više prostora za različita mišljenja nego ranije, što smatra važnim demokratskim iskorakom.

“Vjerujem da Crna Gora treba da nastavi putem evropskih integracija, jačanja institucija i ekonomskog razvoja, uz očuvanje građanskog karaktera države i dobrih odnosa sa državama regiona na principima međusobnog uvažavanja i ravnopravnosti”, zaključio je Božović.

RTCG