Engleska otvorena, BROJKE PADAJU, Australija zatvorena, BROJKE RASTU, naučnici u čudu

Australija je veliki dio pandemije slovila kao jedna od najuspješnijih zemalja u borbi s koronavirusom i primjer da pravovremene i temeljite mjere testiranja, lociranja, samoizolacije i, po potrebi, prostorno i vremenski ograničenog lockdowna mogu suzbiti zarazu prije nego što se razmaše. 

Od početka pandemije do danas u toj su zemlji od covida-19 umrle samo 923 osobe, prema podacima stranice Our World in Data, odnosno 36 na milion stanovnika.

Ukupni broj zabilježenih slučajeva zaraze u Australiji do danas iznosi oko 32 hiljade.  Australijske vlasti postigle su takav impresivan rezultat tako što su svaki put dosad zaustavile širenje virusa prije nego što je ono izmaknulo kontroli, pa prosječni dnevni broj novozaraženih nikad nije iznosio više od 20 na milion stanovnika. 

Od “tvrđave Australije” do “zatvora”

No više od godinu dana nakon početka ove strategije “nultog covida” stanovnici “tvrđave Australije” sad se osjećaju zarobljenima, frustracija i revolt sve su izraženiji, a pitanje koliko dugo još država može i treba štititi svoje građane jedne od drugih sve glasnije. 

Australijanci su dosad bili spremni “podnijeti ograničenja koja bi drugdje u demokratskom svijetu bila potpuno politički nemoguća”, komentariše Marc Stears, direktor Sydney Policy Laba na Sveučilištu u Sydneyju, za CNN.

Veću toleranciju na ovakve restrikcije ova ostrvska zemlja prije svega duguje “prilično dubokom kulturnom osjećaju da opasnost vreba s druge strane mora, a najbolje što Australija može učiniti u ovim trenucima je da se odvoji od svijeta”, dodaje Stears.

Ali sada su sve češće uporedbe s mračnom australijskom istorijom.

“Australija je bila kažnjenička kolonija i sad se opet tako osjećamo. Osjećamo se kao zatvorenici u ovoj zemlji”, kaže 38-godišnja Genevieve Neve, koja se kao tinejdžerica s porodicom doselila iz Kalifornije, za CNN. 

“Ne možemo napustiti državu, ljudi ne mogu ući u Australiju ni izaći iz nje. Lockdown je postao periodična pojava i mislim da će nas to u konačnici skupo koštati”, komentisao je još jedan Australijanac za američku televiziju.

Sydney produžio strogi lockdown do kraja avgusta

“Zatvorene granice će imati ogromne posljedice na psihičko zdravlje ljudi”, rekla je 34-godišnja Katerina Vavrinec, porijeklom iz Češke, i spominje da je veliki broj Australijanaca povezan s porodicama koje žive u inostranstvu.

Jer dok se ostatak svijeta pomalo vraća u koliko-toliko normalan život – iako će to “novo normalno” u nizu zemalja značiti daljnje restrikcije za one koji nisu vakcinisani ili preboljeli virus, odnosno nemaju covid-potvrde – milioni Australijanaca ostaju zatvoreni u svojim domovima. 

Sydney je produžio masovni karantin odnosno lockdown za još četiri sedmice – do 28. avgusta, s mogućnošću da se i onda produži. Razlog je što, iako je u najvećem australijskom gradu lockdown uveden prije pet sedmica, nije dao željeni rezultat. 

Stanovnici Sydneyja tako do kraja avgusta neće smjeti izlaziti iz kuća osim radi rekreacije, kupovine namirnica, brige za članove obitelji i sličnih nužnih razloga. Svejedno se neće smjeti udaljavati od doma više od 10 kilometara.

Štoviše, pod lockdownom do nekidan nije bio samo milionski Sydney već i Melbourne i Adelaide, s ukupno čak 13 miliona ljudi – otprilike polovinom stanovnika Australije. Melbourne je završio sa svojim petim lockdownom od početka pandemije u srijedu, no ni tamo nisu dozvoljeni kućni posjeti, osim ako se radi o intimnom partneru. Najduži lockdown u Melbourneu trajao je čak 112 dana prošle godine, a bio je jedan od najstrožih na svijetu. 

Glavni uzrok novog lockdowna – i njegovog neuspjeha da, barem zasad, zaustavi širenje epidemije – očito je širenje delta soja koje je od prošlog mjeseca izazvalo gotovo 3 hiljade potvrđenih slučajeva i devet smrti. Za druge zemlje to bi bile dobre brojke, no u Australiji predstavljaju zabrinjavajuće pogoršanje.

Vlasti poslale vojsku da kontrolira lockdown na ulicama

U toj zemlji je, naime, u prvih pet mjeseci ove godine zabilježeno samo oko hiljadu i po novih slučajeva i samo jedna smrt. A u srijedu su detektovana 253 nova slučaja u zemlji, najviše od avgusta prošle godine. Savezna država Novi Južni Wales, kojoj Sydney pripada, imala je u četvrtak 239 novih slučajeva, što je dosadašnji rekord. 

Još je dramatičnija vijest da australijska vlada šalje i vojsku na ulice kako bi pomogla održavati stroge epidemiološke mjere. Stotine vojnika koje će od ponedjeljka patrolirati ulicama Sydneyja, doduše, neće nositi oružje, ali mnogi Australijanci već kritikuju ovu drakonsku mjeru, piše BBC.

Australijski savez advokata nazvao je ovaj potez “zabrinjavajućim korištenjem vojske u liberalnoj demokratiji”. 

“Naši su ljudi jedna od najsiromašnijih demografskih kategorija, a takvi kakvi jesu već se osjećaju izloženo i marginalizovano. Ne mogu si priuštiti plaćanje hipoteke, stanarine, hrane ili posla. Slanje vojske kako bi se provodio lockdown na ulicama biće veliki problem za te ljude”, rekao je za australijsku televiziju SBS Steve Christou, načelnik okruga Cumberland, zapadnog predgrađa Sydneyja.

Otpor raste, izbili novi protesti

Otpor oštrim mjerama već se prelio na ulice, pa su prošli vikend izbili žestoki protesti u Sydneyju, Melbourneu i Brisbaneu, sa sloganima poput “Baci masku, podigni glas”, “Probudi se, Australijo” i “Sloboda”.

Ipak, malo je vjerovatno da će Australija drastično mijenjati svoju strategiju tako brzo, bilo iz epidemioloških ili političkih razloga. 

“Ovo je zemlja koja zatvara milionske gradove zbog jednog, dva ili tri slučaja”, komentariše za CNN novinarka Sydney Morning Heralda Latika Bourke. Premijer Scott Morrison “neće htjeti riskirati veliko izbijanje (epidemije) ili opštu cirkulaciju ovog virusa u zemlji, čak i ako su svi dobili vakcinu, barem prije izbora”, dodaje ona.

Ali Australija ionako nije ni blizu zadovoljavajućeg novoa vakcinisanosti. Štoviše, udio stanovnika vakcinisanih barem jednom dozom iznosi manje od trećine – 32%. Udio vakcinisanih s dvije doze iznosi pak samo 13.9%.

I tu, najvjerovatnije, treba tražiti uzroke dramatičnog kontrasta s Engleskom, zemljom s kojom je Australija i dalje službeno pod istom krunom.

Engleska je prije desetak dana napravila drastičan zaokret i ukinula gotovo sve epidemiološke mjere, osim onih vezanih uz obaveznu samoizolaciju zaraženih i njihovih kontakata. Brojni Englezi su to nazvali “Dan slobode” nakon mjeseci manje ili više intenzivnih lockdowna.

Engleska se otvorila, ali slučajevi počeli padati 

No umjesto naglog rasta zaraženih koji je dotad imala i čiju daljnju eskalaciju su naučnici očekivali, broj novozaraženih je posljednjih dana počeo naglo padati. U prvom danu nakon ukidanja mjera u Velikoj Britaniji bilo je 39.538 novozaraženih, a nakon rasta na 43.404 prošle srijede, u nedjelju je broj pao na 28.652 nova slučaja.

Stručnjaci su zbunjeni ovakvim preokretom, ali mnogi ukazuju na izuzetno uspješnu kampanju vakcinacije u Velikoj Britaniji kao najizgledniji uzrok pada. Čak 55% Britanaca (uključujući djecu, koja se ne vakcinišu) primilo je obje doze vakcine protiv covida-19, a njih čak 69% jednu dozu. Pa ipak, to još uvijek nije dovoljno za stvaranje kolektivnog imuniteta – stručnjaci sad procjenjuju da će za njega, s obzirom na daleko veću zaraznost delta soja, trebati vakcinisanost od 85% ili 90%. 

Stručnjaci, međutim, navode i druge moguće razloge: nakon završetka Evropskog prvenstva u nogometu više nema tako masovnih okupljanja, iako su noćni klubovi opet otvoreni. Takođe, zbog lijepog vremena sve više ljudi boravi na otvorenim prostorima. Završila je i školska godina, pa učenici nisu u školama. 

“Postavlja se pitanje je li ovaj pad broja slučajeva stvaran odraz stope zaraženosti u društvu”, upozorava liječnik Lawrence Young sa sveučilišta Warwick. Naime, moguće je da se građani manje testiraju jer, ako su pozitivni, čak i ako su vakcinisani, moraju ići 10 dana u karantin što često ne odgovara onima koji upravo kreću na godišnji odmor.

“Nemam jednostavan odgovor, nitko od nas nema”, zaključuje liječnik Martin McKee s London School of Hygiene and Tropical Medicine.

Uostalom, moglo bi biti prerano za slavlje. Broj slučajeva je ove srijede počeo ponovo rasti, a rast se nastavio i u četvrtak, s 30.871 slučajem. Još važnije, broj hospitalizovanih nastavio je rasti, pa se s 4016 pacijenata 15. jula popeo na 6034 u srijedu.

Kakav će dalji trend biti, u ovom trenutku je vrlo teško predvidjeti.

Na to upozorava i premijer Boris Johnson, kojeg su mnogi naučnici kritikovali za rizični eksperiment s otvaranjem koje može pospješiti razvoj novih sojeva.

“Vrlo je, vrlo važno da ne donosimo preuranjene zaključke. Građani i dalje moraju biti vrlo oprezni, što je i stav vlade”, upozorio je Johnson u četvrtak.

 

loading...

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.

Slične Objave

Back to top button
WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com