Eurostat: Crna Gora među zemljama sa jeftinom cijenom struje

Ova razlika dodatno dolazi do izražaja kada se u obzir uzme paritet kupovne moći, jer su građani mnogih razvijenijih zemalja izloženi značajno višim troškovima za osnovne energente. Na primjer, domaćinstva u Češkoj plaćaju čak 41 euro za istu količinu električne energije, dok cijena u Njemačkoj i na Kipru prelazi 35 eura.

Pored struje, Crna Gora je i u grupi zemalja sa relativno povoljnim cijenama prirodnog gasa, iako Eurostat ne raspolaže preciznim podacima za sve zemlje van EU. Ipak, regija pokazuje jasne razlike – dok domaćinstva u Srbiji plaćaju oko 8,07 eura za gas u energetskoj vrijednosti 100 kWh, u Makedoniji ta cifra doseže čak 20,53 eura, što je najviša zabilježena cijena u Evropi.

Povoljna cijena energije u Crnoj Gori rezultat je više faktora, uključujući model regulisanih tarifa, domaću proizvodnju iz hidroelektrana, kao i ograničeno učešće u liberalizovanom tržištu. Ipak, izazovi ostaju – posebno u pogledu dugoročnih ulaganja u energetsku infrastrukturu i prelazak na održive izvore.

Cijena prirodnog gasa za domaćinstva, prema paritetu kupovne moći – što znači da poređenje uzima u obzir i devizne kurseve i razlike u prihodima građana između zemalja – u Srbiji je bila među najnižima u Evropi u drugoj polovini prošle godine. Srbija je takođe među državama sa relativno jeftinom električnom energijom, a prosječna cijena za 100 kWh u drugoj polovini 2024. godine iznosila je 18,16 eura, prema podacima Eurostata, prenosi Bloomberg Adria.

Statistička agencija Evropske unije, Eurostat, objavila je u utorak svoje redovno polugodišnje poređenje cijena električne energije i gasa za zemlje članice EU, sa dodatnim podacima za neke druge evropske zemlje. Dugogodišnji podaci pokazuju da su se cijene električne energije stabilizovale u posljednje dvije godine, dok je cijena gasa blago porasla u drugoj polovini prošle godine, nakon prethodnog pada u tri uzastopna polugodišta.

Međutim, cijene oba energenta i dalje su znatno više nego prije inflatornog skoka izazvanog pandemijom i ruskim napadom na Ukrajinu. Na primjer, u drugoj polovini 2024. godine, očekivalo se da će domaćinstva u EU u prosjeku plaćati 28,49 eura za 100 kilovat-sati (kWh) električne energije. Četiri godine ranije ista količina struje koštala je sedam eura manje, što znači da je cijena porasla za trećinu. Istovremeno, cijena gasa porasla je za više od 70 odsto.

Uzimajući u obzir razlike u prihodima po glavi stanovnika i uključujući sve poreze i takse, struja je bila najskuplja u Češkoj. Domaćinstva koja troše između 2.500 i 5.000 kWh godišnje tamo su morala da plate 41 euro za 100 kWh. Kipar i Njemačka bili su blizu po cijeni, gdje se ista količina struje plaćala 35,70, odnosno 35,23 eura. Prosjek EU iznosio je 28,49 eura, dok su domaćinstva u Hrvatskoj plaćala 21,71 euro, što je među najvišim cijenama struje u Evropi.

U Sloveniji je struja bila nešto skuplja, tj. 23,29 eura, dok su Crna Gora i Bosna i Hercegovina, zajedno sa Srbijom, među zemljama sa relativno jeftinijom električnom energijom. U tim državama cijene su se kretale između 16,49 i 18,16 eura. Eurostat nema podatke za Sjevernu Makedoniju za drugu polovinu prošle godine, ali je u prvoj polovini cijena tamo bila slična onoj u Hrvatskoj – 21,41 euro za 100 kWh.

Island je imao najjeftiniju struju u Evropi, barem među zemljama za koje Eurostat ima podatke. Tamo se 100 kWh plaćalo 12,20 eura u drugoj polovini 2024. godine. Island koristi geotermalne izvore za četvrtinu svoje proizvodnje električne energije.

Srbija nema problema sa snabdijevanjem gasom

Od kada je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine, prirodni gas postao je i sredstvo evropsko-ruske geopolitičke borbe. On je značajan zbog industrijske upotrebe, ali je i važan izvor energije za domaćinstva – posebno jer je, u odnosu na električnu energiju, znatno jeftiniji.

Prosječna cijena gasa u ekvivalentu energetske vrijednosti od 100 kWh električne energije u drugoj polovini prošle godine za domaćinstva u EU iznosila je 12 eura. Srbija se nalazi među zemljama sa jeftinijim gasom – prosječna cijena bila je 8,07 eura.

Srbija nema problema sa snabdijevanjem gasom – dobavlja se iz Rusije, a dio stiže i iz Azerbejdžana. Država se snabdijeva preko Balkanskog toka, koji je dio gasovoda Turski tok. U toku su pregovori o produženju ugovora sa Rusijom, a očekuje se da će novi ugovor biti potpisan na najmanje tri godine. Još uvijek nije poznato oko koje cijene se pregovara, ali je direktor Srbijagasa Dušan Bajatović nedavno rekao da će Srbija u narednom periodu imati garantovane isporuke od 2,5 milijarde kubnih metara gasa godišnje, uz fleksibilno snabdijevanje.

Podsjetimo, Srbija je trogodišnji ugovor sa Rusijom potpisala u maju 2022. godine. Prema tom ugovoru, cijena ruskog gasa za Srbiju iznosi između 310 i 420 dolara za 1.000 kubnih metara. U trenutku potpisivanja ugovora, cijena gasa na TTF berzi iznosila je više od 1.000 dolara za istu količinu.

Susjedna Hrvatska bila je među tri zemlje sa najnižom cijenom gasa. U Mađarskoj je cijena iznosila 4,72 eura, u Luksemburgu 5,57 eura, a u Hrvatskoj 6,67 eura. Makedonci su imali najskuplji gas – tamo su građanima naplaćivali 20,53 eura za gasni ekvivalent od 100 kWh električne energije. Među članicama EU, Portugal, Italija i Švedska bile su na vrhu, gdje je gorivo koštalo više od 16 eura.

Cijena energije za industrijske potrošače

Eurostat je u utorak objavio i podatke o cijenama energije za industrijske potrošače.

Sa uračunatim porezima i taksama i uzimajući u obzir paritet kupovne moći, srpske kompanije koje godišnje troše između 500 i 2.000 megavat-sati morale su prošle godine u prosjeku da plate 26,11 eura za svakih 100 kWh – što je među skupljim cijenama u Evropi.

Hrvatske kompanije, zajedno sa onima u Mađarskoj, plaćaju najskuplju struju u Evropi. Kompanije koje godišnje troše između 500 i 2.000 megavat-sati morale su u EU prošle godine u prosjeku da plate 23,48 eura za svakih 100 kWh. U Mađarskoj je cijena iznosila 42,84 eura, a u Hrvatskoj 38,04 eura. Industrijski potrošači u Finskoj i Švedskoj plaćali su najmanje – ispod 10 eura.

Kada je riječ o prirodnom gasu, srpske kompanije su plaćale 9,13 eura. I hrvatske firme su plaćale više od evropskog prosjeka – za gasni ekvivalent od 100 kWh električne energije u drugoj polovini prošle godine plaćale su 8,02 eura, dok je prosjek EU iznosio 7,08 eura. Industrijalci u Švedskoj su plaćali najskuplji gas, a belgijske kompanije najjeftiniji.