HOĆE LI VLADA PREŽIVJETI TEMELJNI UGOVOR: Abazović tvrdi da “rušitelji” Vlade neće politički preživjeti izbore

Premijer Dritan Abazović poručio je inicijatorima rušenja njegove Vlade, zbog, kako je obrazloženo, potpisivanja temeljnog ugovora sa SPC, da upravo oni neće politički preživjeti.

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović sazvala je za 19. avgust vanrednu sjednicu parlamenta na kojoj će se glasati o nepovjerenju Vladi Dritana Abazovića.

Inicijativu za izglasacanje nepovjerenja Vladi podnijeli su klubovi poslanika Demokratske partije socijalista, Socijaldemokratske i Liberalne partije, Socijaldemokrata i Demokratske unije Albanaca, nakon što je potpisan Temeljni ugovor države sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC).

Temeljni ugovor su u srijedu, bez zvanične najave i prisustva medija, potpisali Abazović i patrijarh SPC Porfirije.

“Ne znam da li će Vlada preživjeti 19. avgust, ali znam da 19. avgust neće politički preživjeti dio ljudi koji su pokrenuli proceduru”, ocijenio je Abazović tokom pres konferencije povodom 100 dana rada njegove Vlade.

Pres konferenciji nisu prisustvovali ministri iz SDP-a Raško Konjević i Ranko Krivokapić.

Abazović posnosiocima inicijative za rušenje Vlade progonozira loš izborni rezultat na lokalnim izborima zakazanim za 23. oktobar.

Na pitanje kakav stav Demokrata očekuje, te da li bi neizgasavanje povjerenja Vladi značilo novu prekompoziciju, Abazović ističe da će vidjeti šta će biti 19. avgusta.

“Nakon inicijative DPS-a, SDP-a, SD-a, sve opcije ostaju otvorene. Vrlo mirno čekam 19. avgust. Mi ćemo svakako morati da odemo na izbore. Ali DPS, SD i SDP moraće da uzmu odgovornost za destabilizaciju u Crnoj Gori, ne društvenu – jer ne vidim da mogu mobilišu bilo koga za bilo što. Ali ako krene energetska kriza, ako budemo morali u rebalans a nemamo Vlade, za sve restrikcije građani treba da targetiraju te tri opcije”, poručio je Abazović.

Bude li se, kako je naveo, krenulo u destablizaciju i šokova koje dolaze spolja, premijer poručuje građanima da za to targetiraju te tri poliitčke opcije.

“Treba da znaju da su ih u prethodnom periodu opljačkali do kosti, a sada ne žele da im pomognu kada je kriza kakva jeste”, istakao je Abazović.

Glasanje o Vladi ili Temeljnom ugovoru

Podnosiocima inicijative za izglasavanje nepovjerenja Vladi nedostaje podrška pet poslanika kako bi njihov plan prošao u Skupštini. Da li će DPS obezbijediti većinu, zavisiće ponajprije od odluke Demokrata, koje se nisu izjasnile o konkretnom glasanju, ali koje kontinuirano kritikuju Abazovićevu Vladu, optužujući je za refanšističko kadriranje i smjenu njihovih kadrova, i traža vanredne izbore.

Međutim, to ipak ne znači da će Demokrate podržati inicijativu DPS-a koji je najavio da će buduća, nova, Vlada, odmah staviti van snage Temeljni ugovor sa SPC.

Demokrate će se, prilikom odlučivanja, izvjesno, voditi kalkulacijom “manje štete” ili “većeg političkog profita” kada su u pitanju njihovi partijski interesi, obzirom da su izbori u 14 opština, među kojima i u Podgorici, na pragu.

Iako Abazovićeva Vlada trentno nema većinsku parlamentarnu podršku, većinu u Skupštini ima Temeljni ugovor, pa je pitanje da li će se u narednih par sedmica “obrnuti igrica” te glasanje o nepovjerenju Vladi predstviti i kao glasanje protiv Temeljnog ugovora.

Iz Demokratskog fronta su još u julu, nakon što je Temeljni ugovor usvojen na Vladi, a DPS najavio inicijativu o njenom rušenju, poručili da je DF spreman da pruži podršku Abazoviću i pregovara s Demokratama, uz uslov da SDP ne ostane u Vladi.

Ministar odbrane Raško Konjević, sada je najavio da, ukoliko izglasavanje nepovjerenja Vladi ne dobije većinsku podršku, on će podnijeti ostavku.

Prva reakcija iz GP URA Dritana Abazovića, na podnošenje inicijative o izglasavanju nepovjerenja Vladi, bila je da oni ne strahuju jer, kako su kazali, inicijatori “nemaju većinu”.

Po nekima, moglo bi doći i do rekonstrukcije Vlade, tako što bi iz nje otišao dio ministara koji su inicirali njeno rušenje, a zamijenili ih ministri iz partija sadašnje opozicije, što bi značilo i resetovanje parlamentarne većine nakon parlamentarnih izbora 2020. godine.

V.M.