I ministar vidi moguće zloupotrebe: Božović tvrdi da će analizirati odredbe iz Nacrta o zakonu o sprečavanju korupcije

Ministar pravde Bojan Božović tražiće dodatnu analizu sporne odredbe Nacrta zakona o sprečavanju korupcije, koja bi omogućila pojedinim kategorijama funkcionera da budu u više upravnih odbora državnih preduzeća i savjetodavnih tijela.

Božović je “Vijestima” kazao da su na adresu Ministarstva stigli brojni komentari i Agencije za sprečavanje korupcije, Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), Instituta alternative (IA) i drugih na Nacrt zakona, a da većinu njih smatra “opravdanim”.

“Tokom rada Radne grupe, lično ću se založiti za njihovo integrisanje u konačni tekst Zakona, sa posebnom pažnjom na ključne odredbe koje se tiču ograničenja, definicije sukoba interesa i nadležnosti nadležnih tijela”, poručio je Božović.

“Vijesti” su juče objavile da Nacrt zakona o sprečavanju korupcije, koji je do kraja januara bio na javnoj raspravi, ponovo vraća mogućnost da se zakonska ograničenja u broju funkcija za grupu funkcionera koji “svoju funkciju obavljaju na neprofesionalnoj osnovi”.

Iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) znači da penzioner ili zaposleni u nekoj državnoj ustanovi može biti u više upravnih odbora državnih preduzeća. Nazvali su to “besprizornim”.

Božović obećava da će ovaj član biti posebno analiziran, kako bi se spriječile eventualne zloupotrebe.

“U tom kontekstu analiziraće se i član 3 Zakona, naročito u dijelu koji se odnosi na izuzetke za članove upravnih i savjetodavnih tijela s velikim ovlašćenjima. Cilj je precizno definisanje izuzetaka kako bi se spriječile eventualne zloupotrebe i osiguralo da zakon ostane dosljedan osnovnim principima sprečavanja korupcije”, kazao je ministar pravde.

Osvrćući se na primjedbu MANS-a koja se odnosi na to da Nacrt zakona ne tretira nijedan od amandmana koje je prošlog ljeta usvojila Vlada u odnosu na važeći Zakon o sprečavanju korupcije, Božović naglašava da će te predloge razmotriti sa posebnom pažnjom.

“Kada je riječ o amandmanima koje je Vlada ranije razmatrala i dostavila Evropskoj komisiji, Ministarstvo pravde će se u daljem procesu baviti i tim pitanjima. Vlada je analizirala različite predloge uoči usvajanja predloga tzv. IBAR zakona, a mnoga od tih pitanja ostaju predmet razmatranja, uključujući i nadležnosti Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, drugostepeni postupak, uslove izbora članova i njihove naknade… Ministarstvo će, tokom ovog procesa, sa posebnom pažnjom razmotriti i te predloge koji su pominjani lani, a dio su i tadašnjih amandmana Vlade. Radi se o obavezi funkcionera da prijavljuju imovinu djece koja više ne žive u zajedničkom domaćinstvu, provjeru životnog stila zvaničnika…”, naglasio je Božović.

Ministar pravde ističe da je “jako važno jasno definisati pojam ‘poklona’, kako bi se izbjegla mogućnost proizvoljnih tumačenja”.

“…Ali i dodatno precizirati odredbe o sukobu interesa, povezanim licima i ograničenjima u vršenju javne funkcije. Posebna pažnja biće posvećena zabrani primanja poklona i dopuni podataka u izvještajima o prihodima i imovini, što je od suštinskog značaja za jačanje transparentnosti i odgovornosti javnih funkcionera. Ministarstvo ostaje otvoreno za dalji dijalog i konstruktivne sugestije, kako bi konačno zakonsko rješenje bilo usklađeno s najboljim praksama u oblasti borbe protiv korupcije i standardima Evropske unije”, poručio je Božović.

Nacrt zakona koji je donedavno bio na javnoj raspravi predviđa da Agencija ima pristup bankovim računima javnih funkcionera i članova njihovog domaćinstva.

Prema tom rješenju, pravo uvida ima odgovorno lice, odnosno direktor Agencije.

“Pravo uvida ima ovlašćeni službenik koji vodi postupak u konkretnom predmetu, kao i ovlašćeni službenik koji prema opisu posla vrši obradu ličnih podataka javnih funkcionera. Podaci se mogu koristiti samo u svrhu provjere podataka prijavljenih u izvještaju i u druge svrhe se ne mogu koristiti. Agencija vodi evidencije o ličnim podacima koji su joj dati na korišćenje, prema namjeni za koju su dati i pravnom osnovu za njihovo korišćenje. Podaci se mogu čuvati u elektronskoj formi u bazi podataka Agencije u zaštićenom serveru…”, stoji u Nacrtu zakona.

Podaci se čuvaju pet godina od dana pribavljanja, a elektronski 10 od izvršavanja platne transakcije, odnosno od promjene na računu za plaćanje korisnika platnih usluga, u skladu sa zakonom kojim se uređuje platni promet.

Nacrt zakona još predviđa i da, ukoliko Agencija posumnja da prenosi imovinu na povezana lica, javni funkcioner mora da dostavi lične podatke za te osobe u roku i na način koji odredi Agencija.

Agencija može zatražiti dostavljanje imovinskih izvještaja i od povezanog lica sa javnim funkcionerom, koje je u obavezi da im bez odlaganja na uvid stavi imovinu i prihode.

Vijesti