Istaknuti domaći i regionalni pisci obilježili četvrti dan sajma knjiga

Bogat i raznovrstan prateći program VII Internacionalnog sajma knjiga nastavljen je i u
okviru četvrtog dana. Najprije su posjetioci imali priliku da čuju nešto više o novom romanu
Srđana Kneževića „Bijela soba“, koji živi i stvara u Beču, a ova knjiga publikovana je u
okviru izdavačke kuće Achse Verlag i Ambasade Austrije. U razgovoru sa Jelenom Knežević,
autor je kazao da su tri velike teme odnosno motiva ono što čini ovaj refleksivni roman, a to
su izolacija, antiratna tematika, problemi sa rodom tj. mačo identitetom. Ovo je zapravo
fiktivna biografija u okviru koje se autor u potpunosti identifikuje sa pripovjedačem,
primjenjujući intermedijalni pristup (slike korespondiraju sa tekstom). Roman, između
ostalog, ima i određenu aktivističku i političku angažovanost i cilj da ohrabri i druge mlade
ljude koji se osjećaju izolovani i sami. U pripremi je i njegov drugi roman na njemačkom
jeziku.
Na sajmu je publici predstavljena i knjiga kratkih priča “Bolji mi”, poznate sarajevske
spisateljice i novinarke Lamije Begagić. U razgovoru sa Valentinom Knežević, autorka je
kazala da su 14 priča u ovoj knjizi povezane idejom iz naslova, a semantički i stilski
objedinjene kao cjelina prilkazuju junakinje i junake koji boreći se sa egzistencijalnim
problemima žele da izađu iz stega svakodnevice. Ona je istakla da se u pričama izdavajaju
dvije teme, rodna i klasna, koje su kako za nju kao pisca, tako generalno u književnosti vrlo
važne.
,,O tim temama treba glasnije govoriti u javnom prostoru, kako bismo odgajali rodno i
klasno osviještene generacije, jer ove teme nisu razdvojene, naprotiv, naslanjaju se jedna na
drugu i javnost mora pokazati više senzibiliteta za ta pitanja’’, kaže Begagić. Govoreći o
žanru kratke priče koji joj je vrlo blizak, dodala je i da je raduje što se on sve više
popularizuje i ima sve bolju recepciju i kod publike, ali i izdavača.
Prateći program upotpunila je i promocija najnovijeg romana srpskog književnika Srđana
Srdića „Ljubavna pesma“ koji je objavljen u izdanju „Partizanske knjige“, a pored odličnih
reakcija čitalačke javnosti, ušao je i u nekoliko najužih izbora za prestižne nagrade.
Pisac je kroz razgovor sa Barbarom Delać istakao da pišući priču o globalno uspješnom
muzičaru koji je proveo decenije u dosta čudnom odnosu sa jednom ženom, namjera bila da
,,napiše istinski roman, najbolji koji može da napiše u datom momentu, istražujući intimu,
erotske emocije, ali i mogućnosti opstanka ljubavnog partnerstva u uslovima apsolutne
posvećenosti ili bez nje.

Posjetioci sajma upoznali su se i sa novim izdanjem Fakulteta za crnogorski jezik i
književnost, monografijom istoričara Bobana Batrićevića “U kandžama jevrejske aždaje:
antisemitska propaganda u CG u Drugom svjetskom ratu”. Učesnici promocije, istoričar dr
Milvoj Bešlin i književnik Andrej Nikolaidis, apostrofirali su da je riječ o prvoj monografiji u
Crnoj Gori koja se bavi ovom temom, te da je ona očigledan produkt vrlo sistematičnog
istraživanja ili, kako u pogovoru knjige navodi pisac Filip David ,,detaljnog, objektivnog i
analitičnog autorovog pristupa’’ .
,,Autor je ovom zaokruženom i cjelovitom studijom uspio da uklopi evropski, jugoslovenski
i crnogorski okvir antisemitizma što nije karakteristično za istoričare njegove generacije’’,
istakao je Bešlin. Iz ugla čitaoca, književnik Andrej Nikolaidis je ovu monografiju
okarakterisao kao ,,izvrsnu knjigu koja se čita kao najzanimljivija proza’’, ukazujući na to da
za antisemitizam nije nužno da postoje Jevreji, jer se na njega ,,naslanjaju svi narativi
ostalih mržnji’’.
,,Ovakve knjige su važne kako neki drugi ljudi ne bi dozvolili fašističke periodične uzlete i
ona mora biti osnova svake buduće antifašističke akcije’’, naglasio je Nikoladis. Uz
zahvalnost recenzentima na ogromnoj podršci u radu na knjizi, autor Boban Batrićević
kazao je da ga je obimna antisemitska produkcija u II Svjetskom ratu zaintrigirala da krene
u vrlo temeljno istraživanje, budući da ni sam nije imao svijest o postojanju antisemitizma u
Crnoj Gori. Istakao je da je ovom monografijom želio da ukaže i na istorijat i korijene
antisemitske propagande kao propratnog dijela antikomunističke i antipartizanske
propagande.

Jedan od najuglednijih regionalnih i evropskih intelektualaca, pisac i politički filozof prof.
dr Igor Štiks predstavio se u završnici pratećeg programa kroz razgovor na temu
“Književnost i politika: cijena angažmana?”, promovišući ovom prilikom tri svoje
publikacije, roman ,,W’’ i dva istraživanja ,,Nova balkanska ljevica’’ i ,,Aktivistička estetika’’.
Kroz svoj životni i stvaralački nomadizam, proučavajući državljanstvo i građanstvo,
konkretno u romanu ,,W’’, pokušao je da redefiniše ideale ljevičarskog aktivizma, kojeg i
sam propagira. On je tako pozicionirao kroz svoje likove odnose borbe, uključujući tu i sebe,
i time preispitujući, na neki način i vlastitu poziciju.
U razgovoru sa Nelom Gligorović, u pogledu “Aktivističke estetike” on se osvrnuo i na
postjugoslovenski prostor kroz ono što je nazvao “estetikom otpora”, kao svojevrsni motiv
za borbu mnogim umjetnicima, kao mehanizam privikavanja na nestajanje jednog svijeta i
ideala, ali i kao nužan uslov da se razumije postjugoslovenska kultura. Tu ukazuje na
nedovoljno promišljen odnos ljevice i njenih aktera spram političkog potencijala kulturnih i
umjetničkih praksi.
Govoreći o umjetnicima, kazao je da oni žele participirati sa svojom vizijom kako
društvo treba da izgleda, jer ,,umjetnost nije ornament, već ona ima svoju korist i svrhu,
između ostalog i kao spoznajno sredstvo’’.
U kontekstu publikacije ,,Nova balkanska ljevica” Štiks ističe da je fokus na ljevici
koja se formirala u toku posljednje decenije kao antisistemski i kontra-hegemonistički
pokret. Cilj je, kako kaže, bio da se ilustruje raznolikost borbi povezanih sa novom ljevicom
kao kulturnom, intelektulanom i političkom fenomenu, pogotovo na postjugoslovenskom
prostoru.