“Kamo Śutra?” uputila Spajiću pet zahtjeva čije ispunjavanje traže

Studentska grupa “Kamo Śutra?” uputila je premijeru Milojko Spajiću pet zahtjeva, čije ispunjavanje traže.

Oni zahtjevaju od Vlade da do 1. februara prezentuje sve radnje, mjere aktivnosti koje su preduzete od tragedije na Cetinju 1. januara, kao i razlozima za ispunjenje ili nesipunjenje njihovih zahtjeva.

Prvi zahtjev je ostavka ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića.

“Ostavka je čin moralne i objektivne odgovornosti koji vraća povjerenje građana/ki u vlast, te kojim se pokazuje spremnost da se preuzme odgovornost za posljedice koje su nastale tokom političkog vođenja. Nesposobnost da se obezbijedi sigurnost građana/ki i propusti za preuzimanje odgovarajućih mjera jesu razlog objektivne obaveze zbog kojih se traži odgovornost za gubitke života. Iz ovog razloga potrebno je da u budućnosti bezbjednosni sektor ne bude partijski plijen, već da bude vođen od strane stručnjaka/inja”, piše u obrazloženju zahtjeva.

Drugi zahtjev je ažurnije i proaktivno djelovanje nadležnih institucija po pitanju posjedovanja oružja.

“Oduzimanje i uništavanje svog ilegalnog i skrivenog oružja. Revidiranje svih dodijeljenih dozvola za posjedovanje oružja kroz ozbiljne, a ne samo formalne, psihijatrijske i druge ljekarske i psihološke preglede na godišnjem nivou. Ovaj zahtjev podrazumjeva obavezno onesposobljavanje svog oružja za koje se dozvola dobija zbog sentimentalne vrijednosti. To znači i snažnu kontrolu posjedovanja oružja, te sistemski prustup ovom pitanju koji neće pojačati represiju nad građanima/kama, već će ojačati bezbjednost, sigurnost i povjerenje među građanima/kama i prema institucijama”.

Treći zahtjev neformalne grupe sttudenata je reforma sistema funkcionisanja policijskih struktura.

“Zahtijevamo redovnije obuke za policijske službenike/ce, koje će ih osposobiti za razvijanje vještina komunikacije, empatije i profesionalnog odnosa prema građanima/kama, kao i programe simulacije stvarnih kriznih situacija kako bi policijski službenici/ce bili adekvatno pripremijeni za iste. Takođe, zahtijevamo uspostavljanje transparentnog sistema evaluacije rada policajaca koji uključuje mogućnost povratne informacije od građana/ki o njihovim iskustvima sa službenicima. Zahtijevamo adekvatnu i mjerodavnu raspoređenost policijskih službenika/ca po crnogorskim gradovima što bi doprinijelo i rješavanju problema centralizacije Crne Gore. Zahtjevamo poboljšanje uslova rada policijskih slubženika i njihovog profesionalnog položaja, prije svega kroz nabavku adekvatne opreme i sredstava rada u skladu sa standardima EU. Povećanje efikasnosti Uprave policije, posebno u dijelu obuke i opreme radi adekvatnijeg i efikasnijeg odgovora na bezbjedonosne izazove i kritike kojima su izloženi građani/ke Crne Gore”.

Studenti od premijera traže i povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u osnovne i srednje škole.

“Stvaranje kurikuluma za implementiranje ovog predmeta kao i udžbenika u čijoj bi kreaciji osim profesora/ki društvenih i političkih nauka, učestovali različiti aktivisti/kinje i stručnjaci/kinje za sve relevantne oblasti. Posebno naglašavamo važnost tema – antiratnog djelovanja, prigovora savjesti i izučavanja primjera građanske neposlušnosti u doba militarizacije u Crnoj Gori. Obaveze obrazovnog sistema jeste podsticanje na izučavanje i etabloiranje mirovnog i antiratnog nasljeđa koje trenutno u potpunosti u drugom planu u odnosu na izučavanje ratne prošlosti Povratak građanskog obrazovanja nije samo još jedan čas koji je potreban našim učenicima već glavna stvar u njihovom razvoju. Ako želimo građane koji razmišljaju, učestvuju i mijenjaju stvari na bolje, moramo prestati da oduzimamo mladima ono što im pripada – znanje o tome kako da budu slobodni i odgovorni ljudi. Ignorisanje potrebe za građanskim obrazovanjem je saučesništvo u urušavanju društva. Na času građanskog obrazovanja učenici bi trebali učili o svojim pravim i obavazama kao građana i građanki. Učenici moraju znati kako i kome da se obrate za svaki problem sa kojim se kao građani i građanke suočavaju te kako da pomognu drugima u takvim situacijama”.

Peti zahtjev je poboljšanje odnosa i brige o mentalnom zdravlju.

“Zahtjevamo formiranje specijalne komisije koje će se sastojati od uglednih psihologa i psihijatara koji će sastaviti psihološki priručnik za krizne situacije u kom će savjetovati građane i građanke kako da se u ovim situacijama ophode. Takođe, zahtjevamo hitno razmatranje obaveznog otvaranja novih radnih mjesta za psihologe/škinje u svim crnogorskim insitucijama kao i hitno razmatranje izgradnje nove klinike za psihijatriju na sjeveru čime se takođe doprinosi decentralizaciji Crne Gore. Zahjtevamo da javni servis kroz nedjeljne emisije posvećene isključivo brizi o mentalnom zdravlju vrši promociju iste. Zahtjevamo planiranje kampanje koja ima za cilj promociju brige o mentalnom zdravlju, a koja će podrazumijevati održavanje radionoca koje će tim psihologa i psihijatara držati po svim gradovima u Crnoj Gori”.

U saopštenju se navodi i da pored navedenih zahtjeva, je potrebno razmotriti i zahtjeve predložene od strane Akcije za ljudska prava (HRA) i Centra za ženska prava, pogotovo u vezi sa proglašavanjem moratorijuma na izdavanje dozvola za posjedovanje i držanje oružja do izmjene Zakona o oružju.

“Smatramo da će od ispunjavanja svih gore postavljenih zahtjeva korist imati cjelokupno crnogorsko društvo, posebno mladi i djeca, jer u vrijeme kada u svijetu najveću ‘brigu’ za bezbjednost predstavlja ‘cyber bezbjednost’, mi u Crnoj Gori, nažalost, moramo da brinemo o osnovnoj životnoj bezbjednosti jer, čak, i boravak ‘napolju’ i šetnja ulicama crnogorskim nosi veliki ‘bezbjednosni rizik’ za nas”.

Studenti od Spajića traži da ih pismenim putem obavijesti o svim radnjma i postavljenim rokovima u cilju navedenih zahtjeva, a koje treba da preduzme Vlada, nadležna ministarstva i organi državne uprave.