Kordić optimistična: Imaćemo uspješnu turističku sezonu, već sada imamo 13 odsto više turista nego u isto vrijeme rekordne 2019.

Ministarka turizma Simonida Kordić u intervjuu za BORBU kazala je da svi trenutni pokazatelji daju razlog za optimizam i najavljuju uspješnu turističku sezonu, što bi trebalo da je interes svih u državi

Ona je za taj portal sumirala podatke Nacionalne turističke organizacije i saopštila da je 5. juna u Crnoj Gori registrovano 53.485 turista.

„To predstavlja rast od preko 6% u odnosu na isti period prošle godine, odnosno oko 13% više u poređenju sa rekordnom 2019. godinom. U hotelima je boravilo 7% više gostiju nego prošle godine i 10,30% više u odnosu na isti period 2019. Privatni smještaj bilježi 26.601 turista, što je povećanje skoro 4% u odnosu na prošlu godinu i oko 12% više u odnosu na 2019. U aprilu ove godine, na svim graničnim prelazima zabilježen je rast broja putnika 62% u odnosu na mart, i 10% više u odnosu na april prošle godine“, kazala je Kordićeva za Borbu.

Ona je za komentarisala i informaciju da je izabrana za predsjednika Komisije za Evropu u okviru UN Svjetske turističke organizacije i kazala da je to značajno međunarodno priznanje dosadašnjem angažmanu na promociji Crne Gore, pogotovo što je naša država izabrana na čelo Komisije simboličnu na 50. godišnjicu postojanja organizacije.

Komentarisala je i ono što njen resor planira da postigne u narednim godinama njenog mandata.

„Glavni prioriteti Ministarstva turizma usmjereni su na jačanje međunarodne pozicije Crne Gore kao turističke destinacije, proširenje emitivnih tržišta, kao i na ravnomjeran i održiv razvoj turizma unutar zemlje, otvaranje novih investicionih aktivnosti, i što je posebno važno proširenje i unaprijeđenje ponude kako bi sezona trajala 365 dana“, kazala je između ostalog ministarka Kordić.

Izabrani ste za predsjednika Komisije za Evropu u okviru UN Svjetske turističke organizacije. Šta ovo znači za Crnu Goru i turizam?

UN Svjetska turistička organizacija predstavlja najvažniju globalnu instituciju u oblasti turizma. Izbor Crne Gore na čelo Komisije za Evropu u narednom dvogodišnjem mandatu, i to simbolično na 50. godišnjicu postojanja organizacije, je značajno međunarodno priznanje našem dosadašnjem angažmanu na promociji Crne Gore kao atraktivne, odgovorne i sve prepoznatljivije turističke destinacije.

Ovaj uspjeh nije došao slučajno – rezultat je intenzivne diplomatske aktivnosti i posvećenosti. U proteklih devet mjeseci imala sam priliku da se sastanem sa ministrima, potpredsjednicima i predsjednicima vlada, kao i sa predstavnicima privrede iz više od 20 zemalja.

Na glasanju u Bakuu Crna Gora je dobila podršku 24 zemlje sa pravom glasa, dok su Poljska i Litvanija izabrane za potpredsjednike. Ovo je prvi put da Crna Gora zauzima tako visoku poziciju u okviru UN Svjetske turisticke organizacije.

Predsjedavanje donosi i veću vidljivost Crne Gore – bićemo prisutniji na važnim globalnim događajima, naš glas će se snažnije čuti, kako u promociji destinacije, tako i u zastupanju interesa evropskog turizma. Ovo je i vrijedna platforma i za nova partnerstva – sa privatnim sektorom, akademskom zajednicom, hotelijersko-ugostiteljskim grupacijama i brojnim članovima UN Turizma iz cijelog svijeta. Evropa je najposjećeniji svjetski turistički region – i ta pozicija nosi i prestiž i odgovornost. Predsjedavanje otvara vrata snažnijoj međunarodnoj saradnji, primjeni najboljih praksi i jačanju kapaciteta Crne Gore u oblastima u kojima želimo dodatno da napredujemo – održivi razvoj, pozicioniranje specifičnih turističkih proizvoda i unapređenje investicionog ambijenta. Ova funkcija ima dodatnu vrijednost i u kontekstu evropskih integracija i strateške orijentacije Vlade ka stabilnosti i jačanju ekonomije, u kojoj turizam učestvuje sa oko 30% BDP-a.

Glavni prioriteti Ministarstva turizma usmjereni su na jačanje međunarodne pozicije Crne Gore kao turističke destinacije, proširenje emitivnih tržišta, kao i na ravnomjeran i održiv razvoj turizma unutar zemlje, otvaranje novih investicionih aktivnosti, i što je posebno važno proširenje i unaprijeđenje ponude kako bi sezona trajala 365 dana.

S obzirom na to da je turizam najveća izvozna privredna grana u Crnoj Gori, posebno se fokusiramo na međunarodnu promociju, odnosno otvaranje prema novim tržištima. Zavisnost od ograničenog broja tržišta pokazala se kao izazov u uslovima kriza, poput rata u Ukrajini i Rusiji, te je diverzifikacija proizvoda naš strateški cilj. U tom pravcu, kroz intenzivne diplomatske i poslovne aktivnosti u proteklih devet mjeseci, ostvarili smo značajne kontakte. Rezultati su već vidljivi – zabilježen je rast broja dolazaka iz SAD-a, Izraela, Kine, Centralne Azije…

Pokrenuli smo projekat “Destinacija Balkan”, odnosno regionalno povezivanje, kroz koncept „moj gost je i tvoj gost“, koji omogućava privlačenje turista sa dalekih tržišta koji često borave kraće na jednoj destinaciji. Time ne samo da povećavamo broj dolazaka, već i gradimo održiviji model turizma u regionu.

Ministarstvo je posvećeno dugoročnim ulaganjima, poput pokretanja strateških projekata koji će donijeti benefite u budućnosti. Jedan od ključnih je projekat vještačkog osnježavanja, koji će omogućiti stabilnije zimske sezone – nešto što do sada nijedna vlada nije pokrenula, a što je od presudnog značaja za razvoj planinskog turizma.

Dalji prioriteti uključuju ujednačen turistički razvoj cijele zemlje, sa posebnim akcentom na podsticanje sjevera i smanjenje sezonalnosti. Želimo da turizam bude aktivan tokom cijele godine i da doprinosi razvoju svih krajeva Crne Gore.

Iako neke važne oblasti nisu u direktnoj nadležnosti Ministarstva turizma – poput kapaciteta aerodroma, saobraćajnih gužvi i funkcionisanja graničnih prelaza – aktivno radimo na iniciranju rješenja i saradnji sa drugim resornim institucijama. Jedan od konkretnih prijedloga je uvođenje tranzitnih taksi, kako bi se smanjile gužve i poboljšalo ukupno iskustvo turista.

Procesi koji su u okviru naših nadležnosti su završeni, osnovali smo medjuresornu radnu grupu koja je razmotrila mogućnost uvođenja tranzitnih raksi i donijela pozitivnu odluku, i sada je na Vladi i resornom ministarstvu da preduzmu naredne korake kako bi se ti planovi i realizovali.

Kakvu sezonu očekujete?

Svi trenutni pokazatelji daju razlog za optimizam i najavljuju uspješnu turističku sezonu, što bi trebalo da je interes svih u državi.

Prema izvještaju “Stanje na dan” Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, 5. juna registrovano je 53.485 turista, što predstavlja rast od preko 6% u odnosu na isti period prošle godine, odnosno oko 13% više u poređenju sa rekordnom 2019. godinom. U hotelima je boravilo 7% više gostiju nego prošle godine i 10,30% više u odnosu na isti period 2019. Privatni smještaj bilježi 26.601 turista, što je povećanje skoro 4% u odnosu na prošlu godinu i oko 12% više u odnosu na 2019. U aprilu ove godine, na svim graničnim prelazima zabilježen je rast broja putnika 62% u odnosu na mart, i 10% više u odnosu na april prošle godine.

Na Aerodromima Crne Gore, u prva četiri mjeseca 2025. zabilježen je rast prometa aviona za 2,04% u odnosu na isti period 2024. i 6% više u odnosu na 2019. Porastao je i broj putnika 1,58% u odnosu na prošlu godinu, odnosno 32% više u odnosu na isti period 2019. Air Montenegro je u periodu januar–mart realizovao ukupno 940 letova, što je 27% više nego prethodne godine. U istom periodu prevezeno je 44% više putnika u odnosu na prva tri mjeseca 2024. Konačno, Nacionalni parkovi Crne Gore su tokom prva četiri mjeseca ove godine zabilježili preko 40% više posjetilaca nego lani.

Nedavno je objelodanjena informacija da je prethodna Vlada Crne Gore „napumpala“ brojku turista koji su posjetili Crnu Goru 2023. godine sa pridošlim građanima Rusije i Ukrajine koji su izbjegli iz rata. Kako to komentarišete?

Važno je napraviti jasnu razliku između realnih pokazatelja i statističkih interpretacija i sagledati podatke u širem kontekstu.

Kao što je naš resor više puta upozoravao – Crna Gora nema jedinstven, sistemski uređen i pouzdan način za brojanje turista. To dovodi do ozbiljnih disbalansa između registrovanog rasta broja gostiju, a pada broja noćenja. Nameće se logično pitanje – odakle ovakav raskorak?

Jedan od ključnih razloga, kako objašnjava i dio stručne javnosti, jeste činjenica da su tokom 2023. godine u zvaničnu turističku statistiku ušli i brojni državljani Rusije i Ukrajine koji su zapravo, zbog ratnih dešavanja, došli u Crnu Goru kao privremeni stanovnici, a ne kao turisti. Njihovo prisustvo, naročito u individualnom i privatnom smještaju, značajno je uticalo na ukupan broj noćenja i vještački „napumpalo“ rezultate.

Dovoljno je pogledati podatke iz prvog kvartala 2025. godine – državljani Rusije su ostvarili čak 115.681 noćenje manje u odnosu na isti period prethodne godine.

Zbog toga je pitanje realne i transparentne statistike – zadatak broj 1. Samo uz tačno i objektivno praćenje turističkih tokova možemo donositi dobre odluke, planirati razvoj, i izbjeći politizaciju i proizvoljne interpretacije koje ne odražavaju pravo stanje na terenu.

Svjedoci smo jedne intenzivne kampanje kojom se tendencioznim predstavljanjem i tumačenjem podataka, želi nanijeti šteta turizmu. Moramo imati na umu da od uspjeha turizma zavise i plate i penzije, a taj uspjeh zavisi od svih nas: i od resornog ministarstva, i od cijele Vlade, ali i od medija, hotelijera, ugostitelja, ljubaznih konobara, revnosnih policajaca ali i od javnih nastupa i interpretacija koje oblikuju percepciju kako domaće tako i međunarodne javnosti i naših potencijalnih turista.

Unaprijed proglašavati sezonu lošom ili prizivati njen neuspjeh nije kritika – to je kampanja protiv sopstvenog turizma, privrede, i na kraju države.

Borba