Medojević: Poglavlja 23 i 24 neće zatvoriti parole sa konferencija za medije, već konkretni rezultati u predmetima visoke korupcije

Predsjednik Pokreta za promjene i nekadašnji poslanik Nebojša Medojević poručio je da poglavlja 23 i 24 neće biti zatvorena na osnovu „parola sa konferencija za medije“, već na osnovu konkretnog rezultata u predmetima visoke korupcije, među kojima posebno izdvaja slučajeve „Telekom“ i „Novi Volvox“.

„Poglavlja 23 i 24 neće zatvoriti parole sa konferencija za medije. Zatvoriće ih track record pravosnažno okončanih slučajeva visoke korupcije, kao što su Telekom i Novi Volvox, za koje tvrdim da ih tužilaštvo i SPO zataškavaju i ‘završavaju’“, naveo je Medojević.

On je ocijenio da Vlada u Briselu predstavlja stanje kao da su obaveze za privremeno zatvaranje poglavlja 23 i 24 praktično ispunjene, ali smatra da se stvarni napredak ne može mjeriti samo usvojenim zakonima i ustavnim izmjenama.

„Zakoni jesu usvojeni. Ustavne izmjene jednim dijelom jesu sprovedene. Ali nijesu riješeni predmeti koji treba da pokažu da li sistem zaista kažnjava visoku korupciju“, kazao je Medojević.

Prema njegovim riječima, Vlada Crne Gore je najmanje dva puta upozoravana u Briselu zbog postupanja u slučaju „Telekom“, dok se, kako tvrdi, u pojedinim krugovima na vrhu Evropske unije već otvoreno kritikuje premijer Milojko Spajić zbog neispunjenih obećanja u vezi sa tim predmetom.

Medojević navodi i da Evropska komisija razmatra različite mehanizme zaštite procesa, među kojima bi, kako tvrdi, mogla biti i mogućnost da evropska tužiteljka Laura Kovesi dobije veća ovlašćenja u monitoringu spornih istraga SPO i SDT-a u predmetima u kojima postoje osnovane sumnje da zbog političkog uticaja ili korupcije godinama nema napretka.

„Poglavlje 23 traži djelotvoran progon korupcije na visokom nivou. Poglavlje 24 traži policiju i tužilaštvo koji rade zajedno protiv organizovanog kriminala i mreža povezanih sa javnim novcem. Završno mjerilo nije broj usvojenih zakona. Mjerilo je da predmet protiv visokog funkcionera i povezanog biznismena može da bude otvoren, vođen i završen bez političkog filtera“, istakao je Medojević.

„Telekom“ kao test

Govoreći o slučaju „Telekom“, Medojević je ocijenio da taj predmet predstavlja jedan od ključnih testova za procjenu stvarnog napretka Crne Gore u borbi protiv visoke korupcije.

On se pozvao na dokumentaciju američkog Ministarstva pravde i Komisije za hartije od vrijednosti SAD (SEC), navodeći da je u tim dokumentima dokumentovana šema vrijedna oko 7,35 miliona eura. Medojević tvrdi da su u krivičnoj prijavi pomenuti bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i Ana Đukanović.

Prema njegovim riječima, SDT je 2025. godine odbacio krivičnu prijavu pozivajući se na zastaru, dok je Viši sud u Podgorici u maju 2026. godine zaključio da apsolutna zastara za krivično djelo primanja mita nije nastupila i da teče do 2036. godine.

„Umjesto da preuzme gonjenje, tužilaštvo traži da se ta odluka obori. Vrhovni sud zahtjev odbacuje. SDT ćuti“, tvrdi Medojević.

On smatra da za države članice Evropske unije to nije samo pravno pitanje, već i pitanje povjerenja u funkcionisanje crnogorskog pravosuđa.

„Za Holandiju, Francusku i svaku članicu koja glasa jednoglasno, to nije pravni detalj. To je pitanje da li najdokumentovaniji predmet u zemlji ima tužioca kada sud kaže da smije da ga vodi“, kazao je Medojević.

„Novi Volvox“ i pitanje selektivnog postupanja

Medojević je kao drugi primjer naveo slučaj „Novi Volvox“, tvrdeći da i taj predmet otvara pitanje postupanja državnih organa u slučajevima koji se odnose na javni novac i potencijalne veze između biznisa i institucija.

Kako je naveo, država je za zgradu povezanu sa mrežom „Novog Volvoxa“ i kompanije „Koti“ platila 8,7 miliona eura.