Medojević: Program štednje kroz memorandum sa MMF imaće tragične socijalne posljedice
Predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević saopštio je da će program štednje kroz memorandum sa MMF imati tragične socijalne posljedice. On je naglasio da će račune trošenja nezarađenog novca platiti niko drugi do građani, a nipošto ne premijer Spajić ili Vlada. Ovom prilikom podsjetio je na socijalne posljedice Memoranduma Trojke (Evropska komisija, ECB i MMF) u Grčkoj, posebno posle prvog (2010), drugog (2012) i trećeg memoranduma (2015).
Kako je istakao, one su bile izuzetno teške i dugoročne. Takođe, ovo se najčešće opisuju kao jedna od najvećih humanitarnih i socijalnih kriza u mirnodopskoj Evropi.
Masovno siromaštvo i socijalna isključenost
Medojević je istakao da je u Grčkoj stopa siromaštva skočila sa oko 20 procenata, kolika je bila 2008. godine, na preko 35 odsto, za period od 2013. do 2017. godine. Prema podacima iz 2013. godine, rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti pogodio je 50,4 odsto stanovništva. On je podjsetio i da je u najtežim godinama dječje siromaštvo poraslo je na oko 40–50 procenata.
Ekstremna nezaposlenost
Medojević je ukazao da je zahvaljujući pomenutom programu nezaposlenost 2013. dostigla 27,9 %, a među mlađoj populaciji, između 15 i 24 godine, čak preko 60 %. Kako je naveo, to je bio najveći postotak nezaposlenosti u cijeloj Evropskoj uniji. Takođe, naglasio je da je dugotrajna nezaposlenost, tj. nezaposlenost od preko godinu dana, postala uobičajena za veliki dio grčke populacije.
Masovna emigracija
„Između 2008. i 2016. Grčku je napustilo preko 500.000 ljudi, uglavnom visokoobrazovanih mladih (ljekari, inženjeri, IT stručnjaci)“, kazao je Medojević.
„Procenjuje se da je oko 350.000 do 400.000 ljudi sa visokim obrazovanjem otišlo u Njemačku, Veliku Britaniju, Skandinaviju i druge zemlje“, dodao je on.
Kolaps zdravstvenog sistema
„Budžet za zdravstvo bio je smanjen za oko 40–50 % između 2009. i 2015. godine“, poručio je Medojević..
On je podsjetio da je u tom intervalu došlo do nedostatka osnovnih ljekova, zatvaranja bolnica, ogromnih redova, porasta smrtnosti (posebno kod hroničnih bolesnika). „Zabilježen je i porast samoubistava za oko 35–40 % u prvim godinama krize“.
Povećanje beskućništva i zavisnosti
Medojević je ukazao da je u toku ove krize broj beskućnika u Atini višestruko porastao. Prema njegovim riječima, procjenjuje se 20.000–40.000 u najtežem periodu. Takođe, rekao je da je ovo doba obilježila i sve veća upotreba supstitucione terapije za zavisnike od heroina, ali i generalni porast intravenozne zloupotrebe droge.
Depopulacija i demografska kriza
On je poručio da je u toku krize u Grčkoj došlo i do velikih problema u natalitetu i demografskoj politici. Kako je saopštio, tada je natalitet pao na 1,3 dijete po ženi, što je istorijski minimum. „Grčka je postala jedna od najbrže starećih nacija u Evropi“, objasnio je Medojević.
Psihološke i društvene posljedice
Medojević je podsjetio i na tzv. grčku depresiju, kada je nastupio period izrazitog narušavanja kolektivnog mentalnog zdravlja i pojave masovne depresije, anksioznosti i osjećaja beznađa. Kako je kazao, ovo je sa sobom donijelo i veliki pad povjerenja u institucije EU, u Vladu i same političke partije, a cijela situacija rezultirala porašću ekstremističkih stavova (i lijevih i desnih), naročito u prvim godinama krize.
Dugoročne posljedice po društvenu koheziju
„Generaciji mladih ljudi ukradena je budućnost – mnogi od njih i danas, 2025. godine, rade ispod kvalifikacija u inostranstvu ili su ostali trajno isključeni sa tržišta rada. Duboka je podjela između onih koji su ostali i preživjeli krizu i onih koji su otišli“, poentirao je Medojević.
On je ukazao da su memorandumi spasili Grčku od trenutnog bankrota i izlaska iz evrozone, ali po cijenu ogromne socijalne devastacije koja se i 15 godina kasnije još uvijek osjeća – demografski, psihološki i ekonomski. „Mnogi grčki sociolozi i ekonomisti smatraju da je ovo bila najveća socijalna katastrofa u istoriji moderne Grčke posle Drugog svjetskog rata i Građanskog rata“, dodao je on osvrnuvši se na izvještaje ELSTAT-a, kao i studije Univerziteta u Atini i Panteionu,
„Nekontrolisana javna potrošnja, budžetski deficit finansiran dugom, sve veći troškovi kamata, (106 miliona evra 2020. na 160 miliona evra 2025. godine) nekontrolisano uvećanje birokratije, ekslozija neporduktivne potrošnje, široko rasprostranjena korupcija na svim nivoima odlučivanja u vlasti, dovodi do krize lividnosti i krize duga i nemogucnoati isplaćivanja obaveza države.
Medojević je kazao da je Crna Gora na grčkom putu i da je ishod neizbježno isti. On je podsjetio na memorandume sa MMF za isplatu prispjelih obaveza prema povjeriocima i oštre rezove potrošnje, povećanje poreza i rasprodaju porodičnog blaga.
„Posljedice suludih eksperimanata PES , kreiranja opasnih populističkih demagoških politika , skupo će koštati Crnu Goru , a neke od posljedica imaće dugoročni , pa i trajni karakter“, zaključio je Medojević.
