Mikavica: Programi Evropa sad koristili i poslodavcima i zaposlenima, smanjili opterećenja i rad na crno

U proteklim godinama napravljen je značajan pomak ka unapređenju poslovnog ambijenta. Prije svega, uvođenje Zakona o fiskalizaciji u velikoj mjeri je spriječilo zloupotrebe i utaju poreza neodgovornih pojedinaca, a kroz programe „Evropa sad 1“ i „Evropa sad 2“ znatno su smanjena poreska opterećenja na rad, što je rezultiralo smanjenjem rada na crno, porastom broja prijavljenih radnika i gotovo nepromijenjenim brojem nezaposlenih na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, saopštio je u intervjuu za Pobjedu predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore Slobodan Mikavica.

“Stvoren je povoljniji investicioni ambijent, naročito za strane investitore koj i pri planiranju poslovanja uvažavaju troškove bruto zarade zaposlenih. Prema ovom kriterijumu, trenutno predstavljamo jedno od najkonkurentnijih tržišta za ulaganje. Najvažnije je što su pomenute reforme dovele do povećanja životnog standarda i zadovoljstva zaposlenih. Zahvaljujući brojnim programima subvencija i podsticaja, uključujući IPARD, svjedočimo pokretanju brojnih biznisa i ekonomskih aktivnosti. To je rezultiralo smanjenjem nezaposlenosti i povećanjem kupovne moći građana, a time i boljim poslovnim rezultatima privrede i povećanjem likvidnosti u posljednjih nekoliko godina”, kazao je Mikavica.

Koji su to problemi i biznis barijere koji najviše opterećuju poslovanje crnogorskih privrednika? Što bi trebalo uraditi da bi poslovni ambijent u Crnoj Gori bio povoljniji?

MIKAVICA: Kada govorimo o izazovima sa kojima se suočava privreda, najbolje ih oslikava strateški dokument Unije poslodavaca (UPCG) pod nazivom Biznis agenda 2025, objavljen prošlog mjeseca. U njemu smo identifikovali deset ključnih izazova za crnogorsku ekonomiju. Među najvažnijima su: potreba za efikasnijom javnom upravom, neadekvatan regulatorni okvir, prisutnost sive ekonomije, otežan pristup finansijama, te nesklad obrazovnog sistema sa potrebama tržišta rada.

Ove teme sve više zauzimaju pažnju medija i šire javnosti. Uklanjanjem biznis barijera koristi imaju ne samo privrednici, već i društvo u cj elini, što predstavlja prvi i najvažniji korak ka kvalitetnijem životu. Paralelno s tim, važno je jačati institucije sistema koje treba da budu jače i od samih pojedinaca koji ih vode. Optimizacija javne uprave, što je ključni cilj Strategije reforme javne uprave 2022-2026, ostaje veliki izazov, posebno u dijelu upravljanja javnim službama i ljudskim resursima. Javni sektor, koji obuhvata 23,7 odsto ukupne zaposlenosti, uz veliki broj dodatnih ugovora o djelu, čini skoro trećinu ukupno zaposlenih u Crnoj Gori. Uz to, javna uprava je i dalje neefikasna, prvenstveno zbog ograničenog digitalnog pristupa i nepovezanosti institucija. Potreban nam je jedinstveni e-portal.

Proces modernizacije javnih usluga je započet, ali napreduje sporo. Iako je strateški okvir za borbu protiv korupcije unaprijeđen kroz Strategiju 2024-2028, implementacija ostaje nedosljedna. Slaba primjena zakona o prijavljivanju imovine i zaštiti zviždača omogućava pojedinim funkcionerima da prikriju nezakonito stečenu imovinu.

Crna Gora je ostvarila napredak u sistemu javnih nabavki, ali i dalje postoje problemi u implementaciji: konkurencija je slaba, a cijena ostaje glavni kriterijum. Neophodno je smanjenje visokog udjela malih i direktnih nabavki, kako bi se izgradilo povjerenje kompanija u ovaj proces.

Zdravo tržište koje prepoznaje i nagrađuje kvalitet i trud pojedinaca temelj je dugoročnog razvoja. Borba protiv sive ekonomije i korupcije, uz osnaživanje inspekcijskih službi i zaštitu zviždača, ostaje ključni prioritet.

Kako ocjenjujete kvalitet socijalnog dijaloga u Crnoj Gori i saradnju sa socijalnim partnerima? Što bi trebalo uraditi da bude na višem nivou?

MIKAVICA: U Crnoj Gori je uspostavljena solidna pravna i institucionalna osnova za socijalni dijalog. I pored suprotstavljenih stavova i izražene borbe za zaštitu interesa članova, kada je riječ o pitanjima vezanim za položaj radnika, zdravlje, sigurnost i kvalitet života, dijalog između predstavnika sindikata, poslodavaca i Vlade možemo ocijeniti kao konstruktivan. On se vodi uz međusobno razumijevanje i zajednički cilj: jačanje položaja zaposlenih, konkurentnosti i dalji razvoj kompanija, te stvaranje stabilnog poslovnog ambijenta.

Izmjenama Zakona o radu iz 2019. i Opšteg kolektivnog ugovora znatno je unaprijeđen položaj zaposlenih. Uvedene su naknade za dežurstvo, dvokratni rad, rad nedj eljom i rad od kuće, čime je unaprijeđen balans između privatnog i poslovnog života.

Potpisani su i brojni granski kolektivni ugovori, koji prepoznaju specifičnosti sektora. Ipak, nedostatak kolektivnog ugovora u trgovini i finansijama ostaje ozbiljan nedostatak. Kolektivno pregovaranje na nivou preduzeća je i dalje nedovoljno razvijeno. Iako zakonski okvir obavezuje Vladu da konsultuje Socijalni savjet prilikom donošenja zakona i politika, te konsultacije se često sprovode kasno ili bivaju zaobiđene.

Poštovanjem stavova Socijalnog savjeta i postavljanjem opšteg interesa iznad partikularnih i političkih, dodatno će se osnažiti socijalni dijalog.

Kakvaje saradnja UPCG sa državnim organima Crne Gore, posebno sa aktuelnom Vladom i prethodnim vladama? Da li je i u kojoj mjeri država, odnosno Vlada, uvažavala glas, prijedloge, preporuke i sugestije UPCG kao socijalnog partnera?

MIKAVICA: UPCG već 22 godine njeguje kritički, ali konstruktivan odnos sa Vladom. Uvijek smo otvoreno ukazivali na negativne mjere, protekcionizam, privilegovanje pojedinih kompanija, netransparentne odluke, partijska zapošljavanja i zakonska rješenja koja su narušavala tržišnu ravnotežu.

U periodu tranzicije, standard zaposlenih i njihov položaj su bili potisnuti, dok su socijalne razlike postale nepodnošljive. Mnoge negativne pojave su i dalje prisutne, a UPCG nastavlja da apeluje na donosioce odluka da privreda i društvo zahtijevaju odlučne, transparentne mjere i fer poslovni okvir.

Stavove i inicijative upućujemo Vladi tek nakon sveobuhvatne analize i na osnovu principijelnog djelovanja.

Dosta bure ujavnosti su posljednjih godina izazvale poreske reforme, odnosno programi „Evropa sad 1“ i „Evropa sad 2“. Kako ih Vi ocjenjujete, iz ugla poslodavaca? Da li su odgovarali crnogorskim poslodavcima s obzirom na to da je, između ostalog, došlo i do smanjenja poreskog opterećenja na zarade?

MIKAVICA: Kao što sam već naglasio, program „Evropa sad 1“ bio je izuzetno uspješan potez koji je donio brojne pozitivne efekte, kako za poslodavce i nove investicije, tako i za standard građana. Program „Evropa sad 2“ dodatno je ojačao te efekte, iako u manjoj mjeri, jer nije značajno uticao na sivu ekonomiju, a proces povećanja zarada već je bio u toku usljed rasta minimalne zarade i uslova na tržištu rada.

Ovi programi su svakako koristili i poslodavcima i zaposlenima, a nijesu negativno uticali na budžet države, naprotiv, povećali su budžetske prihode zahvaljujući ukupnom ekonomskom efektu.

Važno je istaći da je prije programa „Evropa sad 1“, čak 95 odsto kompanija isplaćivalo znatan dio zarada „na ruke“, bez plaćanja poreza i doprinosa. Reforme su omogućile da se zarade legalizuju i da veći broj primanja uđe u sistem oporezivanja, sada po nižim poreskim stopama. Prvi efekti nijesu značajnije uticali na rast cijena jer stručne analize nijesu obuhvatile sivu zonu i time nijesu uzimale u obzir sve relevantne faktore.

Koji su prioriteti UPCG u ovoj i narednim godinama? Da li će UPCG u komunikaciji sa Vladom eventualno predložiti nova zakonska rješenja i odluke koje bi trebalo usvojiti i primjenjivati radi olakšanog poslovanja i eliminisanja biznis barijera?

MIKAVICA: Prioritet UPCG ostaje borba za uklanjanje b iznis barijera. Pored neophodnosti efikasnije javne uprave i kvalitetnog regulatornog okvira, ključno pitanje ostaje borba protiv sive ekonomije i korupcije.

Siva ekonomija ugrožava razvoj privrede i društva. Brojne djelatnosti funkcionišu van zakonskog okvira — od smještaja u neregistrovanim objektima do zanatskih i trgovačkih usluga — čime se ugrožava rad i razvoj legalnih privrednika, posebno malih preduzetnika i hotela. Ovo umanjuje njihovu konkurentnost, vodi ka gašenju djelatnosti, prelasku u sivu zonu, gubitku radnih mj esta i poreskih prihoda. Rješenja za ovaj problem vidimo u izmjenama Zakona o inspekcijskom nadzoru koje bi omogućile efikasniju kontrolu neregistrovanih djelatnosti, kao i u jačanju inspekcijskih organa. Moderni digitalni alati za praćenje turista, evidenciju i naplatu taksi su već dostupni i spremni za primjenu, potrebni su samo politička volja i odlučnost.

Gubitak budžetskih prihoda samo zbog neprijavljivanja gostiju procjenjuje se na 86 miliona eura, dok su indirektne posljedice još veće.

Iz godine u godinu, s približavanjem ljetnje turističke sezone, pominje se mogućnost ponovnog uvođenja radne nedjelje u trgovinama. Da lije to, prema Vašem mišljenju, realno i ostvarivo bez promjene zakonske regulative?

MIKAVICA: Naravno da to nije moguće bez izmjene Zakona o trgovini, koji trenutno zabranjuje rad nedjeljom. UPCG je od početka ukazivala na negativne efekte ovog zakonskog rješenja, diskriminaciju i dalekosežne posljedice, posebno po mala privredna društva.

Odmah po stupanju Zakona na snagu 2019. godine, zatražili smo ocjenu njegove ustavnosti, a u međuvremenu smo podnijeli više inicijativa Ustavnom sudu. Socijalni savjet je još prije dvije godine predložio izmjene Zakona. Usvojene su izmjene koje dozvoljavaju rad u sezoni tri ljetnja i dva zimska mjeseca pri čemu bi zaposleni koji rade nedjeljom imali slobodnu narednu subotu i nedj elju, uz dodatnu naknadu od 80 odsto.

Dogovoreno je da se ovakvo rješenje primjenjuje godinu dana, nakon čega bi uslijedila nova procjena i pregovori. Ovaj prijedlog čeka izjašnjenje u parlamentu. U međuvremenu, broj kompanija koje se bave maloprodajom opao je sa 220 (2019) na 145, dok je broj prodajnih mjesta smanjen sa 650 na oko 300. To nije samo gubitak radnih mjesta, već i nestanak preduzeća koja su često djelovala u manje razvijenim sredinama.

Mala preduzeća predstavljaju najbolju odbranu od iseljavanja stanovništva. Negativni efekti ove zabrane osjećaju se i u turizmu, jer trgovina više ne može da pruži adekvatnu podršku, a brojni turisti iz regiona, koji su ranije posjećivali naše tržne centre, sada izražavaju nezadovoljstvo. To direktno utiče na sveukupan ekonomski potencijal zemlje.

Pobjeda