O starosnim penzijama sudija nakon mišljenja Brisela
Izvršna i zakonodavna vlast trebalo bi ozbiljno da pristupe eventualnom podizanju ljestvice za odlazak u starosnu penziju sudija Ustavnog i Vrhovnog suda, smatra advokat Veselin Radulović. Ocjenjuje da taj predlog ministra pravde, mora biti neselektivan i lišen sumnje da se to radi zbog zaštite ličnih interesa. Izmjena ne može biti bez detaljne analize i konsultacije sa evropskim partnerima, ističe za Radio Crne Gore, Marija Popović Kalezić iz Centra za građanske slobode.
Ministar pravde Andrej Milović nedavno je pred skupštinskim Ustavnim odborom istakao da bi hitno trebalo povećati granicu za odlazak u starosnu penziju sudija Ustavnog i Vrhovnog suda.
“Ukoliko nismo spremni da podignemo tu ljestvicu svim sudijama, morali bismo podići ljestvicu sudijama Vrhovnog i sudijama Ustavnog suda, zato što sa 65 godina nije dobro da oni idu. Na vama poslanicima i na nama kao ministarstvu je da zajednički što prije formiramo radnu grupu po pitanju Ustavnog suda, da napravimo radnu grupu koju će činiti predstavnici ovog odbora i parlamenta, predstavnici Ustavnog suda, predstavnici ministarstva nadležnog za oblast penzija i Ministarstva pravde i da hitno krenemo sa izmjenama tog dijela”, kazao je Milović na Odboru.
Da je prestanak sudijske funkcije sa 65 godina na neki način sporan i da je u praksi prouzrokovao veliki broj problema, ocjenjuje za Radio Crne Gore advokat Veselin Radulović. Međutim, napominje, sama ideja da se izmjenama zakona starosna granica pomjera za sudije Ustavnog i Vrhovnog suda, a ne i za ostale je diskriminatorna.
“Sada smo nedavno imali izbor predsjednika Ustavnog suda kojem po važećim propisima sudijska funkcija treba brzo da prestane. Evo imamo i najave da će se zakon mijenjati, pa sve to može izazvati određene sumnje da se zakoni, što nažalost ne bi bio prvi put u Crnoj Gori, da se zakoni kreiraju prema potrebama i željama određenih pojedinaca, da li da oni dođu do funkcije, da zadrže funkciju ili da se uklone sa funkcije. Mislim da takva praksa nije dobra”, kaže Radulović.
Radulović smatra i da bi izvršna i zakonodavna vlast trebalo ozbiljno da se pozabave tim pitanjem.
“Da se taj problem, da tako kažem, riješi sveobuhvatno, dakle ne selektivno i ne na način koji će ostaviti prostora za sumnje da je to dogovoreno radi zaštite određenih ličnih interesa i na način koji bi mogao ostaviti sumnje da se radi o određenoj vrsti diskriminacije prema pojedinim sudijama”, ističe Radulović.
Za Mariju Popović Kalezić iz Centra za građanske slobode pomjerenje starosne granice za odlazak u penziju sudija Ustavnog i Vrhovnog suda legitimna je ideja, ali je mišljenja da se prije pristupanju izmjenama zakona mora uraditi detaljna analiza.
“Bez detaljne analize šta ćemo time dobiti i koji će biti rezultati svega toga ne možemo brzo ući u ove izmjene, pogotovo kada govorimo o zarobljenosti pravosudnih institucija i kada govorimo o rezultatima koje trebamo da pokažemo u borbi protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije”, navodi Popović Kalezić.
Ona zaključuje i da se tim izmjenama zakona ne može pristupiti bez konsultacije sa evropskim partnerima i mišljenja Evropske komisije što bi, smatra, doprinijelo pravnoj sigurnosti.
