Pametni grad ili urbanističko komunalni haos u Podgorici

Glavni grad Crne Gore, Podgorica, u kojem živi trećina crnogorskih građana, iz dana u dan postaje komplikovanije mjesto za funkcionisanje.

Izgleda da se oni koji su prije par godina obećali sređivanje urbanističkog i komunalnog haosa, ili ne snalaze, ili su, vrlo brzo, podlegli pritisku stanograditelja i brzog i velikog profita. Prva faza realizacije obećanja trebalo je da  bude podvlačenje crte, stavljanje van snage planova donijetih ranije, takođe pod pritiskom investitora, i izrada strategije razvoja grada, uz angažovanje kredibilnih stručnjaka i planera. Potom, akcioni plan i dugoročna posvećenost ostvarivanju ciljeva iz strategije.

Ništa od ovoga nije se desilo. Predizborna obećanja, kao što je bila gradnja gradskog parka na prostoru kasarne “Morača” nestala su kao lastin rep. PUP Podgorice, odnosno njegove izmjene i dopune, uglavno su bile dopune novih lokacija za stambenu izgradnju, a na štetu zelenih površina i poljoprivrednog zemljišta. Više stanova, više stanovnika, više automobila koji više nemaju gdje da se parkiraju. Parkinzi oko svih stambenih zgrada su iscrtani i pretvoreni u javne parkinge. Istina, stanari za desetak eura mjesečno dobijaju pravo na parking mjesto – ako uspiju da ga pronađu.

Postojeći gradski parkovi se “renoviraju” na način da se, primjerene nasute pješačke staze priširuju i nalivaju velikim količinama betona, što se, umjesto drvenihm postavljaju metalne klupe na koje se ne može sjesti ljeti, jer se ugriju od sunca, ni zimi jer su hladne kao led. Takvo “renoviranje” Karađorđevog parka koštalo je preko 700.000 eura, a mještani iz komšiluka tvrde da je park, osim što je ružniji, “izgubio dušu”. Park između zgrada na Bulevaru Ivana Crnojevića, “renoviran” je na sličan način. U centralnom dijelu, koji je kompletno betoniran, i ostao bez drveća koje štiti od sunca i ljetnje vreline, postavljeno je igralište za djecu, a iz parka su potpuno uklonjene sprave za rekreaciju koje su koristili stanari.

Komunalne i druge probleme građani prijavljuju nadležnima kroz informaciju ili objavom na mrežama u kojima precizno i sa dokazima ukazuju na nepravilnosti ili anomalije. Život u Pogorici postaje sve komplikovaniji, umjesto da

Mještani Zabjela ogorčeni su zbog nemogućnosti normalnog funkcionisanja uslijed renoviranja Bulevara Vojslavljevića. To je vjerovatno trenutno najvažniji posao lokalne gradske vlasti, ali se realizuje prilično sporo. Mještani Zabjela o tom poslu kažu da je “zastiđe” jer su sami svjedoci da za godinu (radovi počeli 3. juna 2025. godine) nije završena ni prva faza koja je duga manje od kilometar.  .

Dio tog bulevara Vojislavljevića je i duplo duža trasa za koju se ranije najavljivalo da bi trebalo da bude završena do kraja godine uključujući i gradnju mosta na mjestu koje je u lokalu poznatije kao “cetinjski semafori”. U takav epilog malo ko vjeruje pa i najveći optimisti, dok je sa druge strane sve prisutnija frustracija kod građana, pa su sada već “otvoreni” pojedini alternativni putevi koji ne djeluju nimalo sigurno.

Betoniranje Ljubovića

Na samo 15-ak minuta hoda od bulevara Vojislavljevića na brdu Ljubović u toku su radovi na uređivanju staze kako bi se ovo mjesto moglo posjećivati na sigurniji način. Međutim i tu se sada pojavio problem.

Reaguju građani ali i građanska inicijativa STEGA koja je uputila otvoreno pismo gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću, tražeći hitnu obustavu radova na brdu Ljubović i nezavisnu stručnu evaluaciju projekta šetališta.

Kako navode, obraćaju se kao građani Podgorice, zabrinuti zbog načina na koji se realizuje projekat na brdu Ljubović, prostoru koji za veliki broj stanovnika predstavlja jednu od rijetkih preostalih urbanih zelenih oaza i važno mjesto svakodnevne rekreacije, odmor i kontakt sa prirodom.

“U dosadašnjem toku radova i prezentovanim rješenjima, stiče se utisak da planirano šetalište u značajnoj mjeri odstupa od prvobitne ideje uređenja rekreativne zone prilagođene ambijentu brda.
Umjesto lagane, prirodne pješačke staze koja poštuje reljef i ekosistem, izvedeni zahvati uključuju značajno sječenje i usijecanje stijena, na način koji više podsjeća na trasu kolske komunikacije nego na pješačku stazu uklopljenu u prirodni ambijent”, navode iz Stege i dodaju da posebno zabrinjava činjenica da nije jasno u kojoj mjeri je sprovedena ili uzeta u obzir sveobuhvatna i nezavisna revizija uticaja na životnu sredinu, kao i da li je projekat u potpunosti usklađen sa principima očuvanja urbanih zelenih površina i bioraznolikosti ovog lokaliteta.

Ni u slučaju “Ljubović” nema povratne informacije od gradske uprave, što samo može da ukaže na to da aktuelna gradska vlast sve češće dobija konstruktivne kritike, ali na njih očito nemaju odgovor. 

Velje brdo

Najava gradnje potpuno novog naselja na Veljem brdu, bez bilo kakvih prethodnih studija, izazvala je burne negativne reakcije laičke i stručne javnosti. Otvorena su pitanja vodoizvorišta Mareza, odakle se cijela Podgorica snabdijeva vodom, a koje bi moglo biti ugroženo gradnjom, kako je najavljeno, 20.000 stanova na Veljem brdu. Otvoreno je i pitanje zaštite Parka prirode Zeta, ali i nepostojanje minimuma infrastrukture za praktično cio novi grad. Tako je planirano da se novi grad gradi na septičkim jamama, a još uvijek nije riješeno pitanja vodosnabdijevanja. Iz Vlade je najavljeno da će Glavni grad preuzeti komunalno opremanje Veljeg brda, što su ulaganja desetina i desetina miliona eura, dok iz Glavnog grada nije stigla ni potvrda, ni demanti. Iz Glavnog grada nije stigla nijedna riječ, ni dobronamjerne, kritike na projekat koji ruši sve principe zdravorazumskog planiranja.

Gdje god nađeš zgodno mjesto, ti zgradu posadi

Zgrade sa četiri i pet spratova svakodnevno niču u naseljima individualnog stanovanja, sa uličicama toliko uskim da dva automobila ne mogu da se mimoiđu. To je već ustaljena praksa, ne izuzetak. U samom centru grada, u naselju Drač, niklo je nekoliko stambenih zgrada na mjestima nekdašnjih individulanih kuća ili malim preostalim slobodnim površinama. Tako je finalnoj fazi gradnje zgrada na Draču koja, prema informacijama sa građevinske table ima 4.000m2. Ulica koja tu zgradu povezuje sa ostatkom svijeta je toliko uska da dva automobila ne mogu da se mimoiđu.

Ukoliko se nastavi sa ovakvom “politikom” razvoja grada, neizvjesno je da li će vrlo brzo biti uopšte podoban za život.

A. Dragnić