POPISANA DRŽAVNA IMOVINA: Od juče javno dostupni podaci, ali se još ne zna koliko vrijede državni kvadrati
Objekata u državnoj svojini je najviše u Podgorici - 392 (površine 110.165 m2), Nikšiću - 316 (površine 73.142m2), Baru - 219 (44.871 m2)
Crna Gora je, konačno, popisala državnu imovinu i ona je od juče dostupna sajtu ekatastra, gdje se pretragom u kategoriji “državna svojina”, po opštinama, mogu pronaći nepokretnosti koje su vlasništvo države.
Ovo je tek prvi korak, dok će, kako VOP nezvanično saznaje, tek uslijediti proces procjene vrijednosti imovine kojom raspolaže država, što će biti dugotrajan i skup proces.
Objavljivanjem popisa i listova nepokretnosti završena je tek prva faza.
U Podgorici najviše objekata u državnom vlasništvu
Crna Gora ima 1.153.323 hektara zemljišta u državnoj svojini, i 2.515 objekata, ukupne površine 532.672m2. U vlasništvu države je i 4.278 posebnih djelova objekata (garaže, stanovi i poslovni prostori), ukupne površine 827.275m2. Najveće državne površine u hektarima su u Pljevljima (157.723), Nikšiću (124.201), Plužinama (123.663), Kolašinu (113.260), Podgorici (65.731), Šavniku (60.736), Žabljaku (59.885), Baru (54.909).
Kad su u pitanju objekti, u državnoj svojini ih je najviše u Podgorici – 392 (površine 110.165 m2), Nikšiću – 316 (površine 73.142m2), Baru – 219 (44.871 m2). U Podgorici je najviše i državnih garaža, stanova i poslovnih objekata – 1.603 (334.037m2), Beranama – 275 57.106m2), Baru 156 (50.953m2), Nikšiću 275 (49.047m2)
Podsjetimo, direktor Uprave za katastar i državnu imovinu (UKDI) Koča Đurišić u maju prošle godine kazao je da je, nakon što je izabran za čelnog čovjeka ove institucije, utvrdio da uopšte ne postoji popis državne imovine.
On je tada kazao i da je zbog značaja uspostavljanja evidencije državne imovine, već prvih dana stupanja na mjesto rukovodioca institucije, donio odluku da to bude jedan od prioriteta u radu Uprave, te da je popis trajao godinu dana.
Bačene pare za softver
Đurišić je otkrio i da skupo plaćeni softver, a kupljen u ranijem periodu za potrebe evidentiranja državne imovine, nikad nije profunkcionisao.
Softver je, kako je kazao, naručen 2014, preuzet 2016, a prvi put testiran 2019. godine, i to neuspješno.
“Ukupno je za ovaj softver plaćeno 250.000 evra, uključujući tri nadogradnje i navodno održavanje nečega što nikad nije proradilo”, kazao je Đurišić.
V.Mitrović
