Radović: Prioritet izgradnja snažnije, otpornije i inkluzivnije ekonomske budućnosti za sve građane

Zemlje regiona su u završnoj fazi borbi protiv inflacije, koja još može biti veoma izazovna, jer tu
završnu etapu trke treba sprovesti na održiv način – ocijenili su učesnici panela „Kako u neizvjesnim
vremenima održati stabilnost cijena i bankarskog sistema“, koji je bio početna tema drugog dana
regionalnog Samita ministara finansija, guvernera i direktora poreskih uprava.

Guvernerka Centralne banke Crne Gore dr Irena Radović, otvorila je panel i kazala kako vjeruje da je u
Crnoj Gori inflacija pod kontrolom, ima silazni trend, ali je dodala da kao mala zemlja imamo izazove koji
su i dalje prisutni, ali vjeruje se da su zadati parametri fiskalne i monetarne politike pod kontrolom, i
drže se u granicama koji su sastavni dio mastriških kriterijuma, prenosi Mediabiro.

Napomenula je, da se, sa druge strane, region suočava sa brojnim izazovima, kao što su usporeni
ekonomski rast, inflacioni pritisci, neizvjesna geopolitička situacija i klimatske promjene, ali i ostalim
rizicima koji su još uvijek nedovoljno sagledani, a proizilaze iz ubrzanog razvoja tehnologije i vještačke
inteligencije

„Da bismo adekvatno adresirali rizike, koji prevazilaze granice pojedinačnih zemalja, potrebne su
kvalitetne nacionalne politike, ali i snažan regionalni odgovor i zajednička akcija“, kazala je guvernerka
Radović i dodala da je CBCG kao svoj prioritet postavila izgradnju održivog i otpornog finansijskog
sistema koji može da odgovori na savremene izazove i podrži ekonomiju u postizanju viših stopa rasta.

Guvernerka je istakla da CBCG intenzivno radi na usaglašavanju regulatornog okvira sa relevantnim EU
direktivama, kao i na jačanju institucionalnih i kadrovskih kapaciteta, te modernizaciji platnog sistema i
što skorijem priključenju Crne Gore jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA).

Radović je kazala da i Centralna banka i Vlada svojim kapacitetima apsolutno rade na reformama
zajedno i da rade na servisiranju strukturnih ranjivosti Crne Gore, tako da postoji snažna i dobra
saradnja i koordinacija, jer je stabilnost oba sektora (fiskalnog i monetarnog) preduslov za održiv razvoj
ekonomije.

“Crna Gora je u specifičnim okolnostima, činjenica je da smo imali priliv rezidenata nakon ruske agresije
na Ukrajinu – kroz nekoliko desetina hiljada visoko platežnih nerezidenata, pa je crnogorski bankarski
sektor sada na istorijskom maksimumu kada je u pitanju likvidnost i kapitalizovanost i imamo najniži
nivo NPL-a u istoriji”, kazala je ona, uz podsjećanje da je u prvom kvartalu preko 33 odsto povećana
kreditna aktivnost u odnosu na prvi kvartal prošle godine.

Radović je naglasila aktivnosti Centralne banke na planu suzbijanja rizika koje donose klimatske
promjene, društvene nejednakosti u upravljanju i procesi održivosti u procesu donošenja odluka i
kreiranja politika, i na tragu toga pomenula primjenu ESG standarda i politiku ozelenjavanja, kao ključni
prioritet CBCG u narednom periodu.

“Već smo značajno odmakli, imamo ambicioznu agendu i želimo primijeniti standarde koji su i obaveza i
strateška prilika za održivi, kvalitetan i brži ekonomski razvoj”, kazala je ona.

Ona je posebno značajnim ocijenila što su iz regiona četiri žene na čelu centralnih banaka.

“To je raritet i sjajna poruka koju šaljemo i Evropskoj uniji i globalno, da mi u Centralnoj banci ne
zaboravljamo na potrebu ekonomskog osnaživanja žena, i na važnost redukovanja rodnog jaza kada je
riječ o tržištu rada i ravnomjernu zastupljenost ovog pola kada je riječ o ekonomskom odlučivanju.
Postoje analize MMF-a, pa je za region i za Crnu Goru utvrđeno da bi povećanje učešća ženske radne
snage na tržištu rada – na 75 odsto onoga što je aktuelno učešće muške radne snage, povećalo BDP za
šest procenata, tako da ulažemo značajan napor na aktiviranju ženskog potencijala i inicirali smo
partnerstvo sa međunarodnim finansijskim institucijama, kroz više projekata u ovoj oblasti, jer je to
jedno od ključnih elemenata za održiv i inkluzivniji ekonomski rast” ocijenila je Radović.

Radović je poručila da je važno da svi ostanu posvećeni regionalnoj saradnji i zajedničkom radu, kroz koji
možemo razviti efikasnu strategiju koja će nam pomoći u izgradnji snažnije, otpornije i inkluzivnije
ekonomske budućnosti za sve naše građane.

Anita Angeloska Bezhoska guvernerka Narodne banke u Sjevernoj Makedoniji kazala je da inflacija u toj
zemlji od kraja 2022. godine imala obrazac pada, jer su se suočili sa najsinhronizovanijim mjerama
monetarne politike ikada, pošto svi uvode oštriju monetarnu politiku istovremeno, što je bio i
najagresivniji ciklus pooštravanja mjera.

“Došli smo do posljednje milje u borbi protiv inflacije, koja još može biti veoma izazovna, dok je ne
zadržimo na održiv način”, kazala je ona.

Željko Jović viceguverner Narodne banke Srbije podsjetio je da je inflacija u martu prošle godine imala
vrhunac, ali da je od aprila 2023. na silaznoj putanji, i u maju je bila 4,5 odsto, tako da je blizu ciljane
granice.

“Hrana i energenti sada dovode inflaciju u ciljane granice i u junu očekujemo da bude 4 odsto, a do kraja
godine između 3,5 i 4 odsto. Kada se vidi kretanje inflacije u predviđenoj putanji, opredijelili smo se za
smanjenje referentne kamatne stope”, kazao je Jović.

On je ocijenio i da su mjere ECB veoma značajne za njih i da su ih dobro ispratili (smanjenje kamatnih
stopa od strane ECB za 0,25 odsto) jer je većina stambenih kredita u Srbiji iskazana u eurima, a i krediti
u privredi su indeksirani valutnom klauzulom.

Ljuljeta Minxozi, prva zamjenica guvernera Centralne banke Albanije podsjetila je da u ovim teškim
vremenima koji prolaze sve države i bore se sa raznim neravnotežama, banka Albanije ocjenjuje da se
ciljani režim inflacije dobro uklapa sa ciljevima stabilnosti, i instrument monetarne politike je osigurao
takvu vrstu režima u odnosu na inflaciju.

“Fokus CBA je bio na to da jasno saopštavamo naše stavove u monetarnoj politici promjene deviznog
kursa , pa CBA analizira odluke o promjeni deviznog kursa uzimajući u obzir ekonomske cikluse. U
Albaniji imamo prilično brz pad inflacije, inflatorni pritisci se smanjuju, i stopa inflacije je u maju bila 2,2
odsto na godišnjem nivou, gdje je u da rezultat dosta toga zavisi od rezultata turizma, kao glavnog izvora priliva eura. Najveći izazovi za monetarnu politiku su nefinansijska pitanja kao što je pogoršanje u stanju
životne sredine i postoje veliki ekološki rizici”, kazala je ona.

Jasmina Selimović, guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine ocijenila je da smo sada u finalu
zahtjevne trke svođenja inflacije na ciljani nivo.

“Evidentno je da se inflacija pokazala puno upornijom pojavom nego je iko očekivao. Bez obzira na to što
smo stabilizovali stvari, moramo voditi računa o mnogim rizicima, i posebno na geopolitičke rizike, koji
mogu uticati na srat cijena energenata, hrane, sirovina”, kazala je ona, i podsjetila da je u BiH i rast
realnih plata od 5,4 uslovilo rast cijena, i najavila da u BiH u 2024. očekuju 2,6 odsto inflacije na kraju
godine.

U vezi akcija ECB-a i smanjenja kamatne stope, kazala je kako je „logično da na njih utiče sve što se
dešava u ECB jer nam je valuta vezana za euro, tako da prate principe rada ECB-a“.

Ahmet Ismaili guverner Centralne banke Kosova kazao je da svi na Zapadnom Balkanu imamo prilično
slične situacije, i ocijenio da je u prethodnom periodu inflacija dosegla nivoe koje ranije nije imala, što je
povezano sa krizom koja je trajala 4, 5 godina, na što su najviše uticale globalne cijene energenata i
hrane.

“Nivo komunikacije u usaglašavnja je od ključnog značaja, i mora se raditi usaglašavanje sa ostalim
vlastima, pa je veoma relevantno da ovu temu otvaraju zajedno sa ministrima finansija i poreskim
upravama”, kazao je on.

Michael Faulend, viceguverner Narodne banke Hrvatske, govoreći o prelasku na euro kao valutu u toj
državi, kazao je da im je euro puno pomogao, i podsjetio da sve zemlje bivše Jugoslavije imaju de facto
neki oblik ciljanog kursa kao osnovu monetarnog režima, gdje uvozite monetarnu stabilnost iz neke veće
monetarne sfere, a to je eurozona.

“Postoje dvije dominantne valute u svijetu – dolar i euro, i ta dva dominantna monetarna područja utiču
na globalne monetarne uslove. Inflacija je prije 2, 3 godine je bila globalno sinhronizovana, i dolazila je
iz ove dvije zone – euro zone i SAD. To tzv. ciljanje kursa je Hrvatska radila, pa sada, kada smo prešli na
euro – to nam je dalo veliki doprinos stabilnosti. Jer kada pogledate druge zemlje EU koje nijesu uvele
euro, sve su one imale daleko više stope inflacije nego Hrvatska, i to uprkos tome što su povećavale
kamatne stope daleko više nego što je to ECB radila – ipak im je stopa inflacija bila daleko viša nego u
eurozoni. Dakle, mala zemlja u globalnom monetarnom sistemu ne može uraditi ništa i nije slučajno da
su zemlje regiona odabrale upravo režim kurseva, jer istorijski, fundamentalnog povjerenja u nacionalne
valute ovdje nije bilo”, kazao je Faulend.

Petar Jovanović, predsjednik Izvršnog odbora AIK banke govorio je o tome kako digitalni euro utiče na
domaću valutu, i podsjetio je da to nije jedinstveni projekat jer postoji u više zemalja i ima pozitivan uticaj na inovacije i finansijsksu inkluziju, s obzirom na to da su digitalizacija i digitalne transakcije naša
budućnost, pa treba raditi na popularizaciji same ideje.

On je podsjetio i na aktuelni proces akvizicije Addiko banke, i kazao da je za AIK banku Addiko vrlo
interesantna i kako se nadaju da će transakcija biti uspješno realaizovana, uz adekvatno odobrenje
regulatornih tijela.

Učesnici panela su se saglasili u ocjeni da je sprovođenje monetarne politike u zemljama
regiona, u uslovima postojanja brojnih rizika, izuzetno zahtjevno, te da pojedinačne zemlje ne
mogu samostalno dati adekvatan odgovor na kompleksne ekonomske izazove i rizike. Stoga je
saradnja i koordinacija između zemalja regiona od suštinske važnosti za postizanje zajedničkih
ciljeva i osiguranje prosperitetnijeg ekonomskog okruženja za sve građane, zaključeno je na
panelu. Uz to, mjere fiskalne i monetarne politike moraju biti pažljivo kreirane i međusobno
sinhronizovane, kako bi se osiguralo efikasno upravljanje rizicima, očuvala finansijska stabilnost
i obezbijedili preduslovi za održivi ekonomski rast, poručili su visoki zvaničnici centralnih
banaka zemalja regiona.