SJUTRA JE SVETI STEFAN: Prvi je stradao za hiršćansku vjeru, a ovo su OBIČAJI koji donose blagostanje

Pravoslavna crkva i vjernici obilježavaju sjutra praznik posvećen Svetom prvomučeniku i arhiđakonu Stefanu.

Stefandan ili Stevanjdan je prva krsna slava nakon Božića i uvijek se slavi 9. januara. Obilježen je kao crveno slovo u kalendaru.

Mnoštvo je narodnih običaja i vjerovanja o Stevandanu.

Najvažniji posao na dan praznika je iznošenje božićne slame iz kuće. Slama se ne baca već stavlja, radi roda i napredovanja, u raklje voćnog drveća, pčelinjak ili pak privredne zgrade.

Vjeruje se da božićna slama ima plodotvornu moć i da štiti od grada.

Na Stevandan domaćin sa sjekirom odlazi u voćnjak da, kako se kaže, posječe nerodna stabla. Uzmahne sjekirom, a neko ko je s njim ga odvrati od sječe, govoreći mu da ne sječe, jer će ove godine da rodi, pa stavi rukovet božićne slame u raklje stabla tako, od voćke do voćke, dok ne zakite slamom, radi pospješivanja rodnosti, sva stabla koja su prethodne godine omanula u rodu.

U nekim krajevima se božićna slama čisti odmah poslije ponoći na Stevanjdan. Slamu prema narodnom običaju skupljaju žene koje treba da budu tihe i da ćute da se ne čuje kako odlazi Božić. Metla kojom je slama počišćena ne koristi se tokom godine već se čuva zbog zdravlja.

Slavski kolač za Stevanjdan mijesi se dan pre slave i ukrašava se figuricama ptica, žita, grožđa, burencima, knjigom… Iznosi se na sto obogaćen sa suvim voćem, orasima, medom, jabukama i narandžama, a zatim posvećuje i sječe ili lomi.

Za Stefandan se šaljivo kažu da je slave škrtice jer siti gosti posle Božićnog slavlja teško da mogu mnogo da pojedu i popiju.

Pomen arhiđakonu Stefanu crkva daje četiri puta godišnje, a 15. avgusta se slavi Prenos moštiju Svetog Stefana ili ljetnji Sveti Stefan, ponegdje poznat i kao Stevan Vjetroviti.

Bogorodica gledala Stefanovu mučeničku pogibiju

Sveti Stefan je u crkvenim spisima poznat je kao Prvomučenik Stevan jer je prvi koji je nastradao za vjeru hrišćansku.

Bio je Jevrejin i rođak apostola Pavla. Prvi je od sedam đakona koje su sveti apostoli rukopoložili i postavili na službu oko pomaganja sirotinje u Jerusalimu. Zato je i prozvan arhiđakonom.

Svojom vjerom činio je mnoga čudesa među ljudima, a svojim protivnicima Jevrejima suprotstavljao se mudrošću i silom Svetog Duha. Optužen je da je hulio na Boga i na Mojsija, a uz pomoć lažnih svjedoka i osuđen.

Svetitelj se, ozaren svojom vjerom, obratio narodu i govorio o mnogim dobročinstvima koja je Bog učinio narodu Izrailja i nazvao ih izdajnicima i krvnicima Hristovim. Ubrzo posle toga izveli su ga iz grada i kamenovali.

Među mučiteljima nalazio se i njegov rođak Savle – kasnije apostol Pavle.

Stefanovu mučeničku pogibiju gledala je sa nekog udaljenog mjesta i Presveta Bogorodica sa Svetim Jovanom Bogoslovom i usrdno se molila Bogu za ovog stradalnika istine i vjere.

“Gospode ne uračunaj im grijeh ovaj” bile su poslednje riječi svetog arhiđakona.

Tijelo svetog Stefana krišom je uzeo i sahranio na svom imanju potajni hrišćanin i knez jevrejski Gamalil. Mošti svetog prvomučenika Stefana su pronađene blizu Jerusalima 415. godine.

I

loading...

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.

Slične Objave

Back to top button