Poziv na protest ispred Skupštine: “Otimanje naše zemlje, bez javnih procedura i tendera”

Koalicija organizacija Velika plaža ili velika laža pozvala je građane i građanke da se u srijedu 29. maja u 11 sati, okupimo ispred Skupštine Crne Gore, u znak otpora sporazumu između crnogorske Vlade i Ujedinjenih Arapskih Emirata koji podrazumijeva otimanje crnogorskog tla kršeći zakon, bez javnih procedura i tendera.
“Sporazum derogira nacionalno zakonodavstvo i ne predviđa nikakvu odgovornost investitora, što je suprotno Zakonu o zaštiti prirode i drugim relevantnim propisima. Takođe, izostala je javna rasprava i konsultacije sa lokalnom zajednicom, što predstavlja kršenje Arhuske konvencije.
U trenutku kada se odlučuje o budućnosti najvrjednijeg javnog dobra koje imamo, vlast pokušava na brzinu, bez javne rasprave i mimo zakonom propisanih procedura, prepusti dragulje naše zemlje poput u Velike plaže, Buljarice, Bjelasice i Sinjajevine na eksploataciju investitorima bliskim režimima koji nemaju veze ni sa održivošću, ni sa interesima građana Crne Gore”, navode iz ove koalicije i pozivaju na protest u 11 časova ispred Skupštine pod nazivom: “Oćete li se više najest’?”
“Dosta je bilo tajnih dilova, sitih stomaka i praznih obećanja.
Dosta je bilo izdaje javnog interesa zarad kratkoročnog profita i političke koristi.
Pozivamo sve slobodne građane i građanke, ekološke pokrete, sindikate, studente/tkinje, umjetnike/ce, novinare/ke i sve kojima je stalo do javnog dobra i samopoštovanja – da zajedno poručimo da: Crna Gora nije na prodaju!.
Upozoravamo poslanike i poslanice da će svaki glas za ovaj sramni sporazum ostati zabilježen – ne samo u stenogramima, nego i u sjećanju ovog društva koje više ne pristaje na izdaju”, navode.
Brojne NVO, aktivisti, intelektualci, protive se usvajanju ovog sporazuma, a uputili su i otvoreno psmo poslanicima, koje je inicirao MANS.
Pismo prenosimo integralno:
Ćalović Marković: Predstavnici EU vide da je Sporazum sa UAE opasan posao za Crnu Goru
Poštovane poslanice i poslanici Skupštine Crne Gore,
Obraćamo vam se povodom predloženog Sporazuma između Vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata u oblasti infrastrukturnih i turističkih projekata. Ovaj Sporazum izazvao je veliku zabrinutost među građanima i civilnim društvom, kao i predstavnicima Evropske Unije. Vaša je dužnost, kao predstavnika građana, da odluke donosite transparentno, odgovorno i u skladu sa interesima građana.
Stoga očekujemo da pažljivo razmotrite argumente protiv usvajanja ovog Sporazuma:
1. Nepoznate lokacije i nedostatak informacija o projektima
Odluke o lokacijama za infrastrukturne i turističke projekte donose se bez preciznih i transparentnih informacija, što znači da građani širom Crne Gore mogu biti direktno ugroženi gubitkom svoje imovine. Odluke koje će trajno uticati na živote ljudi širom države ne mogu se donositi bez neophodnih podataka.
2. Ugrožavanje imovinskih prava građana
Predloženi Sporazum omogućava proglašenje javnog interesa bez jasnih kriterijuma, što povećava rizik od zloupotrebe eksproprijacije. Građani mogu izgubiti imovinu po nepravedno niskim cijenama, uz dugotrajne sudske postupke i mogućnost prisilnog iseljavanja sa lokacija koje investitori izaberu.
3. Produbljivanje ekonomskih i socijalnih razlika
Predloženi pristup razvoju dovešće do stvaranja zatvorenih, ekskluzivnih enklava za bogate, dok će ostatak stanovništva biti ekonomski i socijalno marginalizovan. Posljedica će biti dalja emigracija mladih i povećanje osjećaja nepravednog i neravnomjernog razvoja kod građana.
4. Negativan uticaj na cijene i dostupnost turizma za građane
Izgradnja stanova namijenjenih bogatim stranim državljanima izazvaće dodatno povećanje cijena nekretnina i troškova života. Za većinu naših građana takvi turistički kapaciteti će biti nepristupačni. Turistička sezona kratko traje, a visoki troškovi života ostaju tokom cijele godine.
5. Neplanskim razvojem ugrožavaju se životna sredina, kvalitet života građana i održivi razvoj
Odluke se donose bez prethodno izrađenih i usvojenih planskih dokumenata. Investitorima se pruža sloboda da odlučuju gdje će graditi, šta će graditi i kakve će posljedice imati njihovi projekti na život lokalnih zajednica i životnu sredinu. To ugrožava mogućnost održivog razvoja i očuvanja biodiverziteta.
6. Finansijski rizik za državu i građane zbog neispunjivih obaveza
Država nema finansijskih sredstava za infrastrukturu koju se obavezala da izgradi u skladu sa Sporazumom. Ukoliko država ne ispuni te obaveze, građani će platiti visoke penale investitoru. Čak i u slučaju raskida Sporazuma, država ostaje dužna dovršiti sve započete projekte, što dodatno ugrožava finansijsku stabilnost.
7. Nedostatak transparentnosti i demokratskog odlučivanja
Odluka o ovom Sporazumu donešena je daleko od očiju javnosti, bez javne rasprave i uz kršenje demokratskih principa odlučivanja. Ovo je u direktnoj suprotnosti sa obećanjima nove vlasti da ključne odluke neće donositi u tajnosti i bez učešća građana.
8. Netransparentno vlasništvo investitora i rizik od pranja novca
Identitet pravih vlasnika kompanija koje bi trebalo da investiraju nije poznat. Sporazum ne sadrži nikakve mjere zaštite od pranja novca, kako bi se Crna Gora adekvatno zaštitila od sumnjivog kapitala. Takav kapital ugrožava reputaciju i finansijsku stabilnost države.
9. Rasprodaja strateških resursa države
Usvajanje ovog Sporazuma može dovesti do rasprodaje i otuđenja najvažnijih državnih resursa, uključujući zemljište, obalu i druge prirodne resurse. Ovakvim raspolaganjem ugrožavaju se nacionalni suverenitet i bezbjednost države, te se otvara put nekontrolisanom upravljanju velikim i značajnim područjima države od strane nepoznatih stranih investitora.
10. Ugrožavanje procesa pristupanja Evropskoj uniji
Evropska komisija i drugi evropski zvaničnici jasno su upozorili da Sporazum narušava osnovne principe i standarde koje Crna Gora mora poštovati u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Kršenjem pravila javnih nabavki, standarda konkurencije i zaštite životne sredine, usvajanje ovog Sporazuma direktno ugrožava naš evropski put i proces pridruživanja EU.
Ova odluka nije samo pitanje ekonomskog razvoja. Radi se o budućnosti građana, očuvanju životne sredine, transparentnosti odlučivanja, vladavini prava i evropskom putu Crne Gore.
Pozivamo vas da donesete odluku u skladu sa interesima građana koje predstavljate i zaštitite budućnost Crne Gore tako što ćete glasati protiv Sporazuma.
S poštovanjem,
Dolje potpisani NVO i aktivisti:
1. NVO Centar za ženska prava
2. Centar za istraživačko novinarstvo CIN CG
3. Centar za zaštitu i proučavanje prica – CZIP
4. Dr Martin Schneider-Jacoby Association – MSJA
5. NVO Mreža za afirmaciju NVO sektora – MANS
6. Centar za razvoj nevladinih organizacija – CRNVO
7. Centar za demokratsku tranziciju – CDT
8. Građanska alijansa
9. Centar za demokratiju i ljudska prava – CEDEM
10. Centar za građansko obrazovanje – CGO
11. Ekološki pokret Ekopatriotizam
12. Fidelity consulting
13. CEE Bankwatch Network
14. Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore – UMHCG
15. NVU Optimisti
16. NVU Škart
17. NVO Spektra
18. KANA/ko ako ne arhitekt
19. NVO Green Home
20. NVO Ipso Facto
21. Portal Ul-info
22. NVO Expeditio
23. NVO 35mm
24. NVU Tempirate Media Team (javniservis.me)
25. NVU Biciklo.me
26. NVO Prima
27. NVO Juventas
28. NVO Sigurna ženska kuća
29. NVO Stana
30. NVO Aktivna Zona
31. NVO Međunarodna asocijacija za ljudske vrijednosti
32. NVO “UZIP” Herceg Novi (Udruženje za implementaciju prava)
33. NVO Zero Waste Montenegro
34. NVO Crnogorsko društvo ekologa
35. Udruženje Roditelji
36. Inicijativa mladih za ljudska prava – YIHR Crna Gora
37. Društvo za kulturni razvoj “Bauo” I Association for Cultural Development “Bauo”
38. NVO MogUl
39. NVO „Globalna mreža albanske žene“
40. Udruženje žena „Lokalni kvalitet“
41. Sos telefon za žene i djecu žrtve nasilja-Ulcinj
42. Udruženje Ada Bojana
43. Instituti IDEA (NVO IDEA) Ulcinj
44. Shoqata „ORA“
45. Fondacioni „Studenti“
46. NVO Aktiv
47. NVO Art Dulcinium
48. NVO Punta
49. Udruženje žena – Anima, Ulcinj
50. NVO Institut za rodnu politiku DULCINEA
51. NVO „Novi Horizont“
52. Parkovi Dinarida – Mreža zaštićenih područja Dinarida
53. NVO Naša akcija
54. NVO Eko-tim
55. Organizacija KOD
56. BIRN Crna Gora
57. Centar za žensko i mirovno obrazovanje – ANIMA, Kotor
58. NVO Gradionica, Bar
59. NVO Regionalna sportska inicijativa – Igrajmo zajedno – REGSPO
60. Agencija za lokalnu demokratiju, Nikšić
61. NVU Restitucija, Podgorica
62. Udruženje Korina, Nikšić
63. NVO CAZAS
64. Centar za nove inicijative
65. Mladen Ivanović, reditelj i aktivista
66. Milica Kankaraš Berber
67. Marko Begović, univerzitetski profesor
68. Aleksandar Dragićević, ekološki aktivista
69. Balša Lubarda, Univerzitet Pompeu Fabra (Španija)
70. Aleksandra Gligorović, aktivistkinja
71. Goran Đurović, građanski aktivista