Šta Crnu Goru čeka u periodu koji slijedi i – gdje su tu građani?

Skupština Crne Gore usvojila je juče, po drugi put, izmjene i dopune Zakona o predsjedniku, što je iz opozicije okvalifikovano kao “ustavni puč”, dok su protestanti, nakon incidenata ispred Skupštine, najavili blokade širom Crne Gore i zakazali novi protest u Podgorici za subotu.
Skupština juče nije izabrala sudije Ustavnog suda, jer za njih nisu glasali poslanici opozicije, iako međunarodna zajednica već mjesecima apeluje da se izaberu, a njihov izbor mogao bi značiti i da će klupko zamršenih institucionalno-političkih odnosa, početi da se raspliće.
Juče je i nekoliko škola evakuisano, zbog dojava o bombama, ali se policija nije oglasila sa informacijama da li je otkriveno ko je lažne dojave poslao, niti se izvinio roditeljima, nastavnicima, djeci i studentima za pretrpljeni strah.
Ovo je epilog jučerašnjeg dana, a trenutno niko ne može predvidjeti šta Crnu Goru čeka u periodu koji slijedi.
Očigledno je jedino da se ne nazire izlazak iz duboke političke i institucionalne krize u državi.
Iza političke scene, vode se borbe za kontrolne mehanizme moći, a niko nema namjeru da odustane.
Pitanje koje, čini se, nikoga od političkih lidera ne opterećuje je – gdje su tu građani? Jer, dešavanja u Crnoj Gori svakako ne liče na ambijent u kojem se građani mogu osjećati bezbjedno i institucionalno zaštićeno.
Dojava o bombama u više podgoričkih škola
Dojava o bombi i na UDG-u, zaposleni i studenti pozvani da odmah napuste zgradu
Izmjene Zakona o predsjedniku predviđaju da parlamentarna većina preuzme nadležnosti predsjednika Crne Gore u oblasti predlaganja mandatara za sastav nove Vlade.
Kako će usvojeni Zakon o predsjedniku stupiti na snagu, ukoliko ga ne potpiše predsjednik Đukanović, i da li će, na osnovu njega, biti legalno i legitimno povjeren mandat za sastav nove vlade Miodragu Lekiću, što planira parlamentarna većina?
Da li, i ukoliko bude izabrana, nova vlada, može potrajati do 2024. godine što, čini se, planira vladajuća većina?
Da li će biti vanrednih parlamentarnih izbora, i da li ih uopšte može biti bez funkcionalnog Ustavnog suda?
Da li će, i kako, i kada, u ovakvim političkim okolnostima, uopšte biti izabrane sudije Ustavnog suda, kada je neophodno da za njih glasa i značajan dio opozicije?
Da li je iko od političke elite u državi spreman da se odrekne partijskih i ličnih interesa i prioriteta, u korist interesa cijelog društva?
Mnogo je pitanja bez odgovora. Jedno od njih je svakako i – gdje je granica trpljenja građana?
PROČITAJTE I OVO:
Parlament opet usvojio Zakon o predsjedniku
Protest, dojave o bombama i kiša izazvali saobraćajni kolaps
PROTEST “IMA NAS”: Bačen suzavac ispred Skupštine, zgrada parlamenta zasuta kamenicama
V.Mitrović