Trotineti ulaze u zakon: Obavezna kaciga, zabranjene slušalice…

Električni trotineti biće zakonom definisani kao laka električna vozila, moraće da imaju oznaku karakteristika, obavezno osiguranje u saobraćaju, kretaće se biciklističkim stazama ili ako ih nema desnom stranom kolovoza, a njihovi vozači moraće da imaju najmanje 16 godina, da nose kacige i ne smiju imati slušalice.

To je navedeno u predlogu izmjena zakona o obaveznom osiguranju u saobraćaju, koji se nalazi u skupštinskoj proceduri i čiji je predlagač Ministarstvo finansija, i o nacrtu izmjena i dopuna Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima koji se nalazi na javnoj raspravi do 11. maja i čiji je autor Ministarstvo unutrašnjih poslova.

Nacionalni biro osiguravača Crne Gore, koji okuplja osiguravajuće kuće, kao i Uprava policije već šest godina, od pojave ovih vozila na crnogorskim ulicama, ukazuju da njih nema u zakonima, ali da učestvuju u saobraćaju i saobraćajnim nezgodama.

Iz Uprave policije su “Vijestima” još u septembru 2019. godine kazali da su inicirali izmjenu zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, kako bi se ova vozila unijela u zakon. Nacrt zakona je uobličen prošle sedmice i od 11. aprila se nalazi na javnoj raspravi.

Krajem prošle godine na javnoj raspravi bio je nacrt izmjena zakona o obaveznom osiguranju u saobraćaju, a 4. aprila je predlog izmjena predat Skupštini.

Direktor Nacionalnog biroa osiguravača Boris Šaban kazao je da bi oba zakona trebalo da budu usvojena da bi se upotreba ovih vozila konačno regulisala.

“Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o obaveznom osiguranju u saobraćaju, koje još uvijek nisu prošle parlamentarnu proceduru, između ostalog se predlaže jasnija definicija vozila i njegove upotrebe. Tim zakonom još uvijek nije regulisana obaveznost osiguranja od odgovornosti za električne trotinete, a iz razloga što ta vrsta prevoznog sredstva, odnosno način njegove upotrebe u saobraćaju, prije svega mora biti propisana odredbama Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima”, kazao je Šaban.

Zakon o obaveznom osiguranju navodi da se osiguranje odnosi na vlasnike i korisnike motornih vozila od štete koju u saobraćaju pričine drugima. U sadašnjem zakonu motorno vozilo je “vozilo na sopstveni pogon koje se kreće po kopnu i priključno vozilo, izuzimajući vozila koja se kreću šinama i vozila koja su se u vrijeme nastanka štete koristila kao mašina van saobraćaja”.

Vozilo je sve što je brže od 14 km na sat

U novoj izmjeni zakona o obaveznom osiguranju je preciznije definisano vozilo koje podliježe osiguranju je vozilo “koje se pokreće iskijučivo mehaničkom snagom na kopnu sa najvećom konstruktivnom brzinom većom od 25 km/h, odnosno najvećom neto masom većom od 25 kg i najvećom konstruktivnom brzinom većom od 14 km/h”.

U nacrtu izmjena zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, uvodi se termin “lako električno vozilo” to je: “motorno vozilo sa najmanje dva točka, sa mehaničkim upravljačem, bez mjesta za sjedjenje, čija trajna nominalna snaga elektromotora nije veća od 0,6 kW, čija najveća konstruktivna brzina ne prelazi 25km/h i čija masa praznog vozila ne prelazi 35kg”.

U ovom nacrtu su dalje laka električna vozila, stavljena u poglavlje “saobraćaj bicikla, mopeda, akih električnih vozila, motocikla, tricikla i četvorocikla”. Tako da je navedeno da se ova vozila kreću desnom stranom biciklističke staze maksimalnom brzinom do 35 kilometara na sat, a ukoliko nema biciklističke staze onda desnom stranom kolovozne trake po uslovima koji važe za bicikla.

Dodat je jedan cijeli član koji se odnosi na upravljanje i kretanje lakog električnog vozila.

Definisano je da osoba mlađa od 16 godina ne smije da tim vozilom voze na javnim putevima, kao i da vozač mora da nosi zakopčanu zaštitnu kacigu za bicikliste.

Obavezna kaciga, zabranjene slušalice

Zabranjuje se da ovo vozilo vuče prikolicu ili neko drugo vozilo ili prevozno sredstvo, a vozač ne smije na njemu da prevozi još jednu osobu.

“Vozač lakog električnog vozila ne smije upravljati vozilom koristeći slušalice na ili u oba uha čime bi umanjio mogućnost reagovanja i sigurnog upravljanja vozilom. Kad ne postoji mogućnost kretanja lakog električnog vozila biciklističkom stazom ili biciklističkom trakom, vozač lakog električnog vozila može se kretati kolovozom na putu na kome je brzina kretanja ograničena na najviše 30 km/h. Izuzetno od stava 6 ovog člana, vozač lakog električnog vozila koji je navršio 18 godina života može se kretati kolovozom na putu na kome je brzina kretanja ograničena na najviše 50 km/h”, navedeno je u ovom članu nacrta zakona.

Ovo znači da i punoljetni vozači ne smiju da voze električne trotinete na putevima gdje je dozvoljena brzina veća od 50 km na sat, što znači da bi mogli da ih voze na gradskim saobraćajnicama, ali ne i na otvorenom magistralnom putu gdje su brzine preko 50 km na sat.

Kazne do 400 eura

Predviđa se i da se na ovom vozilu nalazi naljepnica proizvođača sa karakteristikama kojim se zadovoljavaju uslovi u pogledu nominalne snage elektromotora, najveće konstruktivne brzine i mase praznog vozila propisane ovim zakonom. To je dio iz definicije ovih vozila da “trajna nominalna snaga elektromotora nije veća od 0,6 kW, čija najveća konstruktivna brzina ne prelazi 25km/h i čija masa praznog vozila ne prelazi 35kg”.

Kazna za kršenje ovih propisa bile bi od 200 do 400 eura.

MUP direktno šalje zapisnike osiguravajućoj kući

Šaban navodi da je jedna od važnih novina predloga zakona o obaveznom osiguranju u saobraćaju to što se predviđa elektronska razmjena dokumentacije između Nacionalnog biroa osiguravača i Ministarstva unutrašnjih poslova, u cilju efikasnijeg rješavanja odštetnih zahtjeva za nezgode za sve saobraćajne nezgode.

“U praksi to bi trebalo da znači da oštećena lica ne bi imala obavezu preuzimanja zapisnika o uviđaju saobraćajne nezgode od Ministarstva unutrašnjih poslova, već bi se ta dokumenta razmjenjivala elektronskim putem između Ministarstva unutrašnjih poslova i osiguravajućih društava. Takođe, jedna od novina je i rješavanje odštetnih zahtjeva u kojima je šteta pričinjena upotrebom priključnih vozila. Navedena odredba bi omogućila oštećenim licima jednostavniju proceduru prilikom ostvarivanja prava na naknadu štete”, kazao je Šaban.

Vijesti